HTV-ova žanrovska filmska večer
Kategorije: Filmovi, SF na TV-u
Autor: Ire

Kada: petak 22.12.2006., 20:10h
Gdje: HTV 1
Što: Gospodar prstenova: Prstenova družina (2001.)
HRT - Ovo je jedan od najimpresivnijih filmskih projekata u povijesti svjetske kinematografije koji je obilježio početak 21. stoljeća, i to ne samo u filmskom, nego i u fenomenološkom smislu. Redatelju Peteru Jacksonu je uspjelo istoimeni literarni predložak britanskog književnika i lingvista Johna Ronalda Reuela Tolkiena (1892.-1973.) vizualizirati na tako uvjerljiv način da se danas priča o stanovnicima Međuzemlja i njihovoj borbi protiv zla percipira podjednako i kao Tolkienovi romani, i kao Jacksonovi filmovi. To je uistinu veliki uspjeh, jer se činilo da je predložak gotovo nemoguće ekranizirati a da se ne naruši njegov originalni koncept, baš kao i Tolkienove iznimno maštovite zamisli. Jacksonu je to pošlo za rukom, unatoč skepsi dijela promatrača koji su ovog novozelandskog autora osebujnih filmova (Loš ukus, Nebeska stvorenja) teško vidjeli kao tvorca spektakularne trilogije teške pola milijarde dolara. Toliko je koštao dvogodišnji rad na snimanju triju filmova i njihovo kasnije reklamiranje, ali se svaki dolar isplatio. Jackson je tri filma snimao u kontinuitetu od kraja 1999. do početka 2001. na rodnom Novom Zelandu, a prvi je premijerno prikazan u prosincu 2001. Reakcije su bile sjajne, pa je Gospodar prstenova: Prstenova družina ubrzo postao hit i jedan od najhvaljenijih filmova godine.
Baš kao i prvi Tolkienov roman objavljen 1954., svojevrsna ekstenzija njegovog bestselera “Hobit” iz 1937., film prati okupljanje devetorice izabranih stanovnika mitskog Međuzemlja predvođenih dobrim hobitom Frodom kako bi u ognju mračne zemlje Mordor uništili svemoćni prsten zlog čarobnjaka Saurona. Istodobno bajka, akcijski spektakl i svevremena priča o borbi dobra i zla, Jacksonov je film oduševio ne samo prenošenjem književnog izvornika na veliko platno, nego i sjajnim produkcijskim rješenjima koja su se nametnula kao novi standard u snimanju sličnih projekata. Specijalne efekte koji su uključivali na stotine digitalno obrađenih kadrova izradili su stručnjaci iz tvrtke WETA Workshop, scenografija je pravo remek-djelo Granta Majora, a gotovo 19.000 kostima izrađeno je prema zamislima kostimografkinje Ngile Dickson i njezinog kolege i maskera Richarda Taylora.
Gospodar prstenova: Prstenova družina dobio je, među ostalim, četiri Oscara (kamera, vizualni efekti, šminka i glazba) od ukupno 13 nominacija, četiri BAFTA-e, četiri nominacije za Zlatni globus, Grammy za glazbu Howarda Shorea, te priznanje Američkog filmskog instituta za film godine.
Posebna je atrakcija filma vilenjački jezik nastao prema Tolkienovim rječnicima, te računalno generirani lik Golluma kojega je uz pomoć najsuvremenije tehnike capture-motion odglumio Andy Serkis. Pjesmu iz filma “May It Be” skladala je irska kantautorica Enya, dok je film sljedeće dvije godine dobio podjednako gledane nastavke Dvije kule i Povratak kralja pri čemu je potonji nadoknadio sve oskarovske nepravde nanesene Prstenovoj družini potvrdivši svih jedanaest nominacija za nagradu Američke filmske akademije.

Kada: petak 22.12.2006., 23:30h
Gdje: HTV 1
Što: 2001: Odiseja u svemiru (1968.)
HRT - Riječ je o vjerojatno najuspješnijem i “najistinskijem” znanstveno-fantastičnom filmu svih vremena. Scenarij su napisali Arthur Clarke i Stanley Kubrick prema Clarkovu romanu “The Sentinel”. Film karakterizira vjerojatno najveća elipsa u povijesti kinematografije - rez koji preskače vrijeme od 3 milijuna godina - od butne kosti čovjekolikoga majmuna koji u njoj nalazi svoje prvo oružje do svemirskog broda u slobodnom letu svemirskim prostranstvima.
Sam kraj filma, smatraju mnogi povjesničari žanra, mjesto je gdje staje ljudska mašta, a Arthur Clarke izjavio je u jednom intervjuu: “Ako netko razumije kraj toga filma, onda Stanley i ja nismo uspjeli”. Zanimljiva je još jedna njegova izjava: “Onaj koji će željeti snimiti film koji će nadmašiti Odiseju, morat će ga snimati na samom mjestu”. Film je bio nominiran za Oscara za režiju, originalni scenarij i scenografiju, a osvojio ga je za najbolje vizualne efekte (S. Kubrick).


































