Prvi put je izmjerena temepratura dnevne i noćne strane jednog planeta izvan Sunčevog sustava. Otkriveno je da je dnevna strana Upsilon Andromede b, divovskog planeta koji je od Zemlje udaljen nekih 40 svjetlosnih godina, 1000° toplija od noćne.

Većina ekstrasolarnih planeta su vrući Jupiteri: masivne kugle plina koje kruže vrlo blizu svojih zvijezda. Zato i nije čudo što su vrući, s prosječnim temepreaturama koje se kreću oko 1300 stupnjeva. No, iako se pretpostavlja da su ti isijavajući planeti okrenuti zvijezdama uvijek istom stranom, astronomi su očekivali da će svijetla i tamna strana planeta biti podjednako vrela. “To je zato jer se pretpostavljalo da atmosferske mlazne struje redistribuiraju toplinu s dnevne na noćnu stranu”, kaže teoretski astrofizičar Adam Burrows sa Sveučilišta Arizona.

No, promatranja s NASA-inim svemirskim teleskopom Spitzer pokazala su nešto drugo. Četiri i pol dana Spitzer je promatrao kombiniranu infracrvenu svjetlost sa zvijezde Upsilon Andromedae, koja je nalik našem Suncu, i njenih divovskih plinovitih pratitelja, koji se ne mogu direktno promatrati. Kako se planet okrene oko zvijezde svakih 4,6 dana, naizmjenično pokazuje više svog osunčanog lica (kad je, gledano sa Zemlje, na daljoj strani zvijezde) i više svoje tamne hemisfere (kad je na bližoj strani). Spitzer je zabilježio simultanu izmjenu količine toplinskog zračenja, pokazujući da se temperature dviju hemisfera dramatično razlikuju: dok na noćnoj strani može biti tek nekoliko stotina stupnjeva Celzijevih, dnevna strana planeta dobro prelazi 1000 stupnjeva.

Najvjerojatnije objašnjenje moglo bi se naći u činjenici da se većina energije zvijezde nakuplja visoko u atmosferi planeta, odakle se može brzo izračiti u svemir prije nego je vjetrovi imaju priliku prenijeti na noćnu stranu.

Saznajte više o ekstrasolarnim planetima:

• Ekstrasolarni planeti dio I, dio II, dio III