Voda na Marsu u spremnicima

Net.hr – Mars je nekoć imao vode za čitav ocean, no gdje je nestala? Nove studije pokazuju da u svemir odlazi samo mala količina vode, tako da bi je ispod površine još uvijek moglo biti u izobilju. Isušena riječna korita i drugi dokazi ukazuju da je Mars nekoć imao dovoljno vode za globalni ocean dublji od 600 metara, a debela atmosfera od ugljičnog dioksida držala je planet dovoljno toplim da bi voda bila u tekućem stanju.

No, Crveni planet je sada vrlo suh, a njegova je atmosfera značajno stanjena. Neki su znanstvenici teoretizirali o mogućnosti da je Mars izgubio vodu i CO2 u svemir jer je solarni vjetar ogolio molekule iz gornjih slojeva atmosfere. Mjerenja ruske sonde Phobos-2 iz 1989. godine pokazala su da je taj gubitak morao biti vrlo brz. Sada je Mars Express Europske svemirske agencije otkrio da je gubitak ipak bio puno sporiji. Stas Barabash iz švedskog Instituta za fiziku svemira iz Kiruna vodio je tim koji je analizirao podatke s instrumenta ASPERA-3 (Analyzer of Space Plasmas and Energetic Atoms), koji se nalazi na Mars Expressu. Rezultati su pokazali da čitav planet u svemiru gubi samo oko 20 grama po sekundi kisika i CO2, što je samo 1% od količine koju je izmjerila ruska sonda. Ukoliko je ta količina stalna u čitavoj povijesti Marsa, ona bi mogla biti odgovorna za gubitak tek nekoliko centimetara vode i tisućinku ugljičnog dioksida.

“Ili su voda i ugljični dioksid nestali uslijed za sada nepoznatih procesa ili su još uvijek tamo, vjerojatno ispod površine”, rekao je Barabash. “Govorim o ogromnim količinama vode i da biste je spremili negdje trebate imati zaista veliki spremnik.”

Barabash nije siguran kako bi trebao izgledati taj ili ti rezervoari, ali ukazuje na otkriće NASA-inog sada izgubljenog Mars Global Surveyora. Njegovi podaci pružili su dokaz da se nedavno voda, koja je najvjerojatnije došla ispod površine, u velikim mlazovima slijevala niz Marsove obronke. “Zato postoje neke vjerojatnosti da tamo još uvijek ima tekuće vode”, rekao je. “Ako tamo ima vode, mislim da će to ideje o ljudskim misijama na Mars podići na potpuno drugačiju razinu”, kaže Barabash. “Voda nije nužna samo astronautima, nego je i potencijalno gorivo.” Naime, iz te se vode mogu dobivati vodik i kisik za raketno gorivo.

No, znanstvenici kažu da možda ima još mehanizama, kao što su udari asteroida i kometa, koji su Mars ostavili bez vode i ugljičnog dioksida. Postoji i mogućnost da je solarni vjetar obrijao velike komade atmosfere, a ne samo pojedinačne molekule. Druga mogućnost, koju predlaže stručnjak za Marsovu atmosferu David Brain sa Sveučilišta Berkeley, je da su magnetne oluje pomogle solarnom vjetru u odnošenju molekula iz atmosfere. “Vjeruje se da su u ranom Sunčevom sustavu solarne oluje bile učestalije i snažnije”, rekao je New Scientistu. No unatoč toj mogućnosti, Brain misli da u skrivenim spremnicima još postoje Marsove drevne vode i ugljični dioksid.

Povezani članci:

Ire

Irena Rašeta je vlasnica i glavna urednica NOSF-a, stalna suradnica u magazinu Plan B, glavna urednica na portalu Online.hr i autorica zbirke priča Cabrón. Aktivna je članica zagrebačkog društva ljubitelja znanstvene fantastike SFera te organizatorica SFeraKonskog programa.

Web/Blog - Twitter - Facebook - Svi postovi


Nije povezano, ali je zanimljivo:


Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

GetSocial