Net.hr - Do sada su astronomi izvan Sunčevog sustava otkrili više od 230 planeta, a mogli bismo se kladiti da čak ni posada Starship Enterprisea ne bi imala kategoriju za neobični HD 149026b. Među do sada otkrivenim planetima, on je najgušći, najtopliji i najtamniji. I ako su posljednja otkrića ikakav indikator budućih, astronome u potrazi za izvanzemaljskim svjetovima čeka još puno, puno iznenađenja.

Od otkrića prvog ekstrasolarnog planeta 1995. godine, astronome oduševljava raznolikost 230-ak planeta koji kruže oko drugih zvijezda. Otkrili su i planete koji kruže oko supergustih neutronskih zvijezda i koji su nekako preživjeli ili se nanovo formirali nakon eksplozije supernove. Počeli su otkrivati i analizirati stjenovite planete s atmosferama koje bi mogle podržavati život. A jedna je znanstvena ekipa izmjerila i brzinu vjetrova na planetu veličine Jupitera, gdje puše 30 puta jače – oko 10.000 kilometara na sat – od najveće izmjerene brzine vjetra na Zemlji. A lista čudnovatih svjetova proširuje se gotovo na tjednoj bazi.

Toj neobičnoj menažeriji treba dodati i HD 149026b, planet veličine Saturna koji kruži oko zvijezde udaljene oko 256 svjetlosnih godina u zviježđu Herkula. Astronomi su 2005. otkrili da je jezgra HD 149026b do 90 puta masivnija od Zemljine, što znači da mora sadržavati više težih elemenata nego ih ima na svim planetima Sunčevog sustava. Nova studija, objavljena u magazinu Nature, samo još proširuje popis neobičnosti tog planeta. Pomoću NASA-inog Svemirskog teleskopa Spitzer, skupina astronoma proučavala je infracrveno zračenje HD 149026b-a u trenutku kad je prolazio ispred i iza svoje zvijezde.

Znanstvenici su opisali da HD 149026b grije na više od 2000 Celzijevih stupnjeva, što je toplije od bilo čega do sada izmjerenog na planetarnoj skali. Štoviše, objavili su istraživači, planet gotovo ne reflektira nikakvo svjetlo u svemir, što znači da izgleda kao divovska žeravica iako se radi o plinovitom divu.

“Ono što posebno iznenađuje je činjenica da je topliji od ičega što je itko očekivao”, kaže planetarni znanstvenik i voditelj istraživanja Joseph Harrington sa Sveučilišta u Orlandu. “Da bi bio tako vruć”, rekao je, “planet bi zapravo trebao biti potpuno crn da bi reflektirao tek nekoliko posto svjetla koje do njega dođe sa zvijezde”.

“Znanstveni podaci otkrivaju i neke suptilnije detalje o HD 149026b”, kaže planetarni znanstvenik Jack Lissauer iz NASA-inog Istraživačkog laboratorija Ames, koji nije bio uključen u studiju. “Zaključujući na odnosu gustoće i mase, planet ne može biti sastavljen isključivo od teških elemenata”, rekao je. “Zapravo, dobar dio njegovog sastava moraju činiti vodik i helij.”

“Dakle, njegove ekstremne temperature ukazuju da nešto drugo utječe na značajni dio njegove temperature”, kaže Lissauer. Taj vanjski faktor mogla bi biti plimna toplina, koju uzrokuje gravitacija njegove zvijezde. Harrington kaže da je najbolja interpretacija njegovog tima da atmosfera planeta HD 149026b zrači toplinu vrlo efikasno te da zbog toga toplina ne dopire na tamnu stranu planeta.