Izvanzemaljski život nije nužno sličan onom na Zemlji

Kategorije: Znanost
Autor: Ire

Vijesti.net - Komisija znanstvenika, koju su sazvale vodeće američke znanstvene savjetodavne grupe, kaže kako se potraga za izvanzemaljskim životom ne bi smjela ograničiti samo na traženje vode, odnosno života baziranog na vodi, ugljiku i DNA-u, već treba uzeti u obzir mogućnost postojanja organizama koje nemaju DNA niti su kemijskim sastavom slični nama.

Istraživanje komisije pokazalo je kako je život moguć u oblicima drugačijim od onih na Zemlji. Drugi stručnjaci pozdravili su izvještaj naglašavajući kako je važno promišljanje postupka potrage za izvanzemaljskim životom.

Iako se nama živa bića na Zemlji čine različitima, i biljke i životinje nevjerojatno su slične na molekularnoj razini. Na primjer, sve vrste koje su znanstvenici proučavali trebaju vodu za preživljavanje. Također, svi organizmi imaju DNA koja prenosi genetske informacije i svi te informacije koriste za stvaranje proteina iz istog materijala, aminokiselina.

NASA je dugo vremena tražila planete i mjesece s tragovima postojanja vode, vodeći se uvjetima života na Zemlji. No, život bi mogao postojati i u drugačijim uvjetima. Primjerice, DNA koristi fosfor u izgradnji kralježnice, no možda je moguće umjesto fosfora koristiti arsen. Život bi također mogao postojati u drugim tekućinama, a ne samo u vodi.

Znanstvenici su također raspravljali o mogućnosti postojanja bića zasnivanih na siliciju umjesto na ugljiku. Njihov je zaključak kako bi NASA trebala proširiti potragu za izvanzemaljskim životom i na ove drugačije oblike. Također smatraju kako bi ih trebalo tražiti i na Zemlji.

Dodaj na Croportal
  • E-mail this story to a friend!
  • Google
  • Facebook
  • Technorati
  • del.icio.us
  • Digg
  • TwitThis

Komentiraj ovu vijest



"I just don’t respond to Doc. A dock is a platform for loading and unloading material. My title is doctor or Mr. Vice President."
Dr. Baltar ("Battlestar Galactica")


Izdvojene vijesti

NOVO! NOSF magazin #28

U 28. broju čitajte kratku prozu Danila Brozovića, Davida Kelečića, Mirka Karasa, Damjana Despota, Tomislava Beštaka i Ružice Pavković. Zatim priče u čast lika i djela Arthura C. Clarkea. Zatim čitajte o seriji i filmovima Dosjei X. Zatim o egzoskeletima. Zatim o projektu Shadow Unit, o Neilu Gaimanu i BiH fandomu i književnoj produkciji. Te naposljetku gledajte likovne radove Biljane Mateljan i Borisa Sameca ...
Uz ovaj broj su objavljena i 2 podlistka na engleskom: jedan posvećen Daliboru Perkoviću, a drugi Aleksandru Žiljaku.

Posjetite i ...