Net.hr - Dva mjeseca nakon otkrića ekstrasolarnog planeta na kojem bi moglo biti života, drugi tim astronoma dovodi to u pitanje i istovremeno predlaže svog kandidata za “drugu Zemlju”. No, unatoč velikim naporima znanstvenika, teško ćete ijedno od tih mjesta staviti na vrh liste želja za sljedeći godišnji.

Prošlog je travnja švicarski tim objavio da su otkrili stjenoviti planet koji je pet puta masivniji i ima 1,5 promjera Zemlje. Objekt, nazvan Gliese 581c, kruži oko crvenog patuljka u zviježđu Vage, koje je udaljeno oko 20 svjetlosnih godina. Znanstvenici su na temelju proračuna ustanovili da se planet nalazi blizu unutrašnjeg ruba nastanjive zone – udaljenosti od zvijezde unutar koje može postojati tekuća voda – te da može podržavati barem jednostavne životne oblike.

Zaključak je bio da je Gliese 581c prva potencijalna destinacija izvan našeg sustava koja je nalik Zemlji i time primamljiva za neke buduće istraživače. No, astronauti ne bi trebali žuriti s pakiranjem prtljage. Kad je muđunarodni tim fizičara pod vodstvom Wernera von Bloha s Potsdamskog instituta za istraživanja klimatskih utjecaja izradio računalni model klime za Gliese 581c, otkrili su da bi, čak kad bi i imao ugljični dioksid nužan za život, blizina Gliese 581c-a njegovoj zvijezdi uzrokovala oslobađanje izuzetno visokih razina stakleničkih plinova u atmosferu. Zbog toga bi plaent neprestano bio zagrijavan na više od 100° C, uslijed čega bi isparila bilo kakva voda. Više mogućnosti pruža Gliese 581d, čak i masivniji svijet, kojeg su u travnju također otkrili švicarski znanstvenici i koji teži oko osam Zemlji.

Gliese 581d je udaljeniji od svoje zvijezde njego 581c i – nalazi se na sličnoj udaljenosti kao Merkur od Sunca – iako je njegova zvijezda oko 100 puta blijeđa. “Kao rezultat toga, efekt staklenika ne bi na 581d uzrokovao toliko zatopljenje kao na 581c”, zaključili su von Bloh i njegovi kolege u radu koji će biti objavljen u novom broju magazina Astronomy & Astrophysics. “Površinske temperature planeta mogle bi biti iznad točke ledišta vode”, rekao je von Bloh, dodajući kako to mogu potvrditi tek buduća promatranja.

“Iako su njegovi zaključci rezultat računalnih modela, a ne direktnih promatranja, izgledaju sasvim prihvatljivi”, rekao je fizičar Joseph Harrington sa Sveučilišta u Orlandu. “Hoće li planet kružiti u nastanjivoj zoni ovisi i o atmosferskoj dinamici”, reako je, “i to je razlog zbog kojeg je Venera vrelija od Merkura iako je udaljenija od Sunca. “Gliese 581c je sada ispao iz nastanjive lige”, kaže Harrington, “ali se njegov planetarni blizanac Gliese 581d nekako uspio održati u igri”.