Net.hr - Izvan Sunčevog sustava otkriven je prvi planet pogodan za život, koji ima temperaturu nalik Zemljinoj, a znanstvenici to opisuju kao veliki korak u potrazi za životom u svemiru. Planet 581 c je baš prave veličine, gotovo je pet puta masivniji od Zemlje, mogao bi imati tekuću vodu, a u galaktičkim razmjerima i relativno je blizu – oko 200 bilijuna kilometara. No, njegova je orbita kraća, 14 puta je bliže je zvijezdi, crvenom patuljku, koji je, pak, bljeđi i manji od našeg Sunca. Planet ga obiđe za trinaest dana.

Planet se nalazi u, tzv. nastanjivoj zoni oko ultralakog crvenog patuljka Gliese 581 (Gl 681), za kojeg se čini da je dom još dvaju planeta. Taj egzoplanet ili ekstrasolarni planet udaljen je 20,5 svjetlosnih godina od Zemlje prvi je od dvjestotinjak do sada poznatih planeta koji “imaju čvrstu ili tekuću površinu i temperaturu sličnu Zemljinoj”, tvrde znanstvenici, i najlakši je među njima.

Ima osobine koje nam “omogućuju da zamislimo postojanje eventualnog života izvan Zemlje”, ističe u priopćenju Državnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS), čija su tri laboratorija sudjelovala u otkriću zajedno sa stručnjacima iz Ženevskog opservatorija i Astronomskog središta u Lisabonu. Prosječna temperatura te Superzemlje “je između 0 i 40 Celzijevih stupnjeva, što omogućuje postojanje vode u tekućem stanju na njezinoj površini”, tvrdi voditelj istraživanja Stephane Udry iz Ženeve. Usto, dodaje, “njezin je polumjer 1,5 puta veći od našeg planeta”, što upućuje “ili na kamenit sastav (kao kod Zemlje) ili na površinu prekrivenu oceanima”. Gravitacija na površini je 2,2 puta veća nego na površini Zemlje, a masa joj je vrlo mala.

Planet koji je otkriven pomoću teleskopa Harps 3,6 m Europskog južnog opservatorija (ESO) u La Silli u Čileu, koji ima specijalni instrument koji dijeli svjetlo kako bi se uočila kolebanja u raznim valnim duljinama. Ta kolebanja mogu otkriti postojanje drugih planeta. Još uvijek ima dosta nepoznanica o tom planetu, koji bi ipak mogao ispasti nenastanjiv, jednom kad o njemu saznamo više. No, vrijedi znati da znanstvenici u kategoriju nastanjivih planeta ubrajaju i Mars, koji je veličinom manji od Zemlje, ali ima temperature koje omogućavaju da vode bude u tekućem stanju. Ipak, ovo je prvi planet izvan Sunčevog sustava koji zadovoljava sve uvjete.

“To je značajni korak na putu pronalaska mogućeg života u svemiru”, rekao je astronom Sveučilišta u Ženevi Michel Mayor, jedan od 11 europskih znanstvenika koji su sudjelovali u otkriću. “No, još uvijek imamo bezbroj pitanja.” Alan Boss, s Carnegievog instituta u Washingtonu, gdje američki znanstvenici trgaju za planetima nalik Zemlji, nazvao je otkriće “velikim putokazom u ovom biznisu”.

Znanstvenici za sada nisu sigurni radi li se o stjenovitom planetu kao što je Zemlja ili, pak, o smrznutoj kugli s tekućom vodom na površini. Ako je stjenovit, što je u skladu s više teorija, tada mu je promjer 1,5 puta veći od Zemljinog. A, ako pak je smrznuta kugla, što zagovara Mayor, tada bi mu promjer mogao biti i još veći. “Prema teoriji, 581 c bi trebao imati atmosferu, no čega ima u njoj još je uvijek nepoznato. A ako pak je predebela, temperatura na površini planeta mogla bi biti previsoka”, kaže Mayor. No, istraživači su zaključili da bi mogla biti baš između 0 i 40 Celzijevih stupnjeva, što je izazvalo momentalnu proslavu. Svi otkriveni planeti i do sada su imali tzv. Goldilocks problem: ili su bili prevrući, ili prehladni, ili jednostavno preveliki i plinoviti, kao nenastanjivi Jupiter. “Ovo je vrlo značajno”, rekao je astrobiolog iz NASA-e Chris McKay, koji nije bio dio istraživačkog tima. “Ne mora tamo biti života, ali je nalik Zemlji u smislu moguće nastanjivosti”. Na kraju će astronomi otkriti desetine i stotine planeta na kojima bismo mogli živjeti, no, ovaj, jednostavno nazvan “c”– ulazi u kozmičku povijest kao broj 1.