Nove knjige u siječnju (2)

Početkom godine predstavili smo vam neke nove knjige, a sad dovršavamo popis onoga što je objavljeno krajem 2008. i u siječnju 2009.: od domaćeg do stranog, od knjiga za najmlađe do knjiga za nešto starije, sretni smo i zadovoljni što vam možemo predstaviti ovoliko novih naslova. Pa krenimo redom …

Tu je najprije jedan domaći naslov: “Zmije Nikonimora: Palača i vrt” autorice Sanje Lovrenčić u izdanju Autorske kuće. Riječ je o prvom dijelu fantasy trilogije koja je smještena u fantastični svijet Nikonimor. U ovom prvom dijelu, sviračica Tisya i graditelj Arne, zaustavljeni hladnoćom, odvojeni prostorom i polaganom kataklizmom poznatoga svijeta, pokušavaju nazrijeti jedno drugo kroz vode čarobnog jezera i sjećaju se svega što je prethodilo toj teškoj zimi. No svijet oko njih, naročito onaj na sjevernim granicama, ni zimi ne miruje.

George R. R Martin te ni manje ni više Stephen Hawking odlučili su pisati za djecu. “Ledeni zmaj” (Algoritam) dugo je očekivani prvijenac za djecu autora Georgea R. R. Martina. To je priča o hrabrosti, odanosti i žrtvi koju nam donosi jedan od najboljih pisaca fantasyja našega doba. Ugledni britanski teorijski fizičar Stephen Hawking je, pak, sa svojom je kćeri Lucy Hawking napisao pripovijest namijenjenu najmlađim čitateljima kako bi svemir učinio bliskim čitateljima svih dobi. U “Tajnom ključu svemira” (Mozaik knjiga) Hawking prati pustolovine mladog Georgea, čiji su roditelji neskloni suvremenoj tehnologiji, a koji će se naći na vrtoglavom putovanju kroz svemirski beskraj – pokraj planeta, kroz asteroidnu oluju, sve do samog ruba našeg Sunčeva sustava i izvan njega.

Od knjiga za malo starije, ponovo vam preporučamo prvenstveno mainstream autore koji su se upustili u vode spekulativne fikcije: već spomenutom Gustavu Meyrinku Scarabeus naklada je objavila i roman “Zeleno lice: fantastični roman”. Taj roman iz 1916. godine prvo je Meyrinkovo djelo nakon glasovitoga fantastičnog romana “Golem” (1915.) koji mu je donio veliku književnu popularnost. U “Zelenom licu” Meyrink nastavlja razrađivati svoj osebujan svijet i pripovjedački dar čija je glavna karakteristika ispreplitanje različitih realnosti. Zatim je tu slavni Paul Auster i njegov roman “Čovjek u tami” (Novela media), u kojem sedamdesetdvogodišnji književni kritičar August Brill u dugoj noći, mučen depresijom i nesanicom, pripovijeda priču o Americi koja se nije dogodila; u kojoj Blizanci još uvijek ponosno stoje, koja ne vodi rat u Iraku, ali vodi drugi građanski rat nakon izbora 2000. koji nisu donijeli pobjednika.

Mainstreamaš je i još slavniji Cormack McCarthy čiji je roman “Cesta”, u prijevodu domaće SF spisateljice Tatjane Jambrišak, objavio Profil. Nakon neimenovane kataklizme, slijedeći opustjele autoceste, otac i sin putuju Amerikom. No svijeta kakvog poznajemo više nema – klima se promijenila, životinje nestale, sve je prekriveno debelim slojem pepela, a zemljom vladaju kanibalizam i nasilni kultovi. Po romanu je snimljen film s Viggom Mortensenom u glavnoj ulozi, koji u naša kina dolazi prije ljeta, a već sljedećeg tjedna u kina nam stiže film s Bradom Pittom, snimljen prema pripovjetci “Neobična priča o Benjaminu Buttonu” Francisa Scotta Fitzgeralda, koju je objavio Algoritam. Benjamin Button je rođen kao sedamdesetogodišnji starčić, te se iz godine u godinu biološki podmlađuje, dok svi oko njega odrastaju i stare.

Imamo i jednog njemačkog autora fantastike: Michaelu Endeu su Izvori objavili zbirku priča “Ogledalo u ogledalu: Labirint”. Endeovo pisanje je nadrealistična mješavina stvarnosti i mašte. Trideset priča, trideset vizija, koje se pretapaju jedna u drugu, a čitatelj ima dojam da autor prelazi iz jednoga sna u drugi, da bi na kraju posljednja bila spojena s prvom.

Za šećer na kraju nam je još ostao jedan domaći SF roman: “Problem promatrača” Antonija Šibera, u izdanju nakladničke kuće Jesenski i Turk. Radi se o popularnoznanstvenom tekstu, dijelom napisanom u maniri najboljih klasika znanstvenofantastičnog žanra, a dijelom kao esej o modernoj fizici i biofizici. Šiber je znanstvenik s više desetaka znanstvenih radova objavljenih u prestižnim svjetskim časopisima (o temama bliskim onima koje se diskutiraju u knjizi), i autor više popularnih članaka, predavanja, te po jedne knjige i filma. Bez pretjerivanja se može reći da je u pitanju jedan od vodećih hrvatskih fizičara na polju popularizacije znanosti, što se potvrđuje i ovom knjigom – tekst se čita “u dahu”, ideje su izložene jasno i precizno, a poticaja za promišljanje znanosti i etike općenito je mnogo.

Ire

Irena Rašeta je vlasnica i glavna urednica NOSF-a, stalna suradnica u magazinu Plan B, glavna urednica na portalu Online.hr i autorica zbirke priča Cabrón. Aktivna je članica zagrebačkog društva ljubitelja znanstvene fantastike SFera te organizatorica SFeraKonskog programa.

More Posts - Website - Twitter - Facebook