NOSF bira: 10 najvažnijih događaja u istraživanju svemira

Jesmo li već rekli da znamo da nam fali godina dana do “pravog” kraja prvog desetljeća drugog milenija? Jesmo, nekoliko puta. Nakon pregleda knjiga i filmova, bacimo malo pogled u i više sfere, daleko od Zemlje prema konačnoj granici gdje čovjek još nije kročio. Ovo je naš pregled deset najbitnijih događaja u svemirskim istraživanjima u ovom stoljeću. Kreirajte i vi vašu listu u velikoj NOSF-ovoj blagdanskoj nagradnoj igri Top 10 desetljeća …

Prvo slijetanje na asteroid

Sonda NEAR-Shoemaker je 12. veljače 2001. uspješno sletjela na asteroid Eros.

To je bilo prvo uspješno slijetanje na neki asteroid. Da budemo iskreni, čak su i NEAR-ovi konstruktori bili iznenađeni činjenicom da je sonda preživjela, a kasniji pokušaji drugih sondi su uglavnom propali. No, kao što kažu: “Svako slijetanje nakon kojeg možeš odšetati (u ovom slučaju javiti se kući) je uspješno”.

Mir se vraća kući

Dana 23. ožujka 2001. godine, svemirska stanica Mir je namjerno spuštena iz orbite te se raspala prilikom ulaska u atmosferu iznad južnog Pacifika.

Mirova posmrtna lomača označava kraj jedne ere.  Građena od 1986. do 1996. godine, s 15 godine službe drži mnoge rekorde uključujući i 12 godina stalnog ljudskog prisustva u orbiti. Neki tvrde da je Mir bio stara hrđava kanta i u pravu su, ali bez te kante ne bi bilo niti ISS-a, niti prave međunarodne suradnje u svemirskim istraživanjima, niti mnogih drugih postignuća.

Kinezi u svemiru

Kina je razvila svoj vlastiti svemirski program i 15. listopada 2003. lansiranjem Shenzoua 5 postala treća država koja je samostalno poslala čovjeka u svemir.

Prvi taikonaut (tj. yuhangyuan) je bio Yang Liwei a za njim su slijedili i ostali. Godine 2008. su izveli prvu svemirsku šetnju, a prvi modul svemirske stanice Kina planira postaviti već 2010. Pretpostavljalo se da će svoj ambiciozni program Kina okruniti spuštanjem čovjeka na Mjesec, ali prema službenim izvještajima ta opcija nije u programu kineskih istraživanja.

Prvi privatnici u orbiti

SpaceShipOne, prva privatna svemirska letjelica, popela se 4. listopada 2004. na visinu od preko 100 km, drugi put u 14 dana, i time osvojila 10 milijuna dolara i Ansari X-prize.

Novčana nagrada ni približno nije pokrila cijenu razvoja letjelice, ali je označila novo, komercijalno razdoblje u istraživanju svemira. Svemirska prostranstva više nisu dostupna samo znanstvenim organizacijama koje financira vlada nego i svim privatnicima s dovoljno novca i znanja. Za sad se najviše govori o svemirskom turizmu, ali se u tišini pripremaju i dugi projekti.

Voyageri definitivno izišli iz Sunčeva sustava

Dvadeset sedam godina nakon lansiranja, u prosincu 2004., Voyager 1 je prošao kroz tzv. Termination shock, i zašao u heliosheath, podrucje između heliosfere i međuzvjezdanog prostora.

Voyager 2 je u heliosheath stigao tri godine kasnije,  a podaci koje su sonde poslale, omogućile su veliki napredak u proučavanju prirode tvari i zračenja u svemiru, te u teorijama o rubnim područjima zvjezdanih sustava. Voyageri su trenutno najudaljeniji objekti koje je poslao čovjek i po proračunima bi trebali funkcionirati još barem 15 godina. To otvara mogućnost da će još uvijek slati podatke kad prođu heliopauzu, konačnu granicu heliosfere, i zađu u “pravi” međuzvjezdani prostor.

Cassini i Huygens stižu do Saturna i Titana

Zajednička misija NASA-e, ESA-e i ASI-a, Cassini – Huygens, ušla je u srpnju 2004. u Satrunovu orbitu. Dana 15 siječnja 2005. sonda Huygens sletjela je na Titan.

Ova misija je najtemeljitije istraživanje nekog vanjskog planeta i njegovih satelita u ovom desetljeću, tijekom kojeg je izvedeno prvo slijetanje na nebesko tijelo vanjskog Sunčevog sustava.

Pluton više nije planet

Nakon duge i žestoke rasprave, Međunarodni astronomski savez (IAU) je 24. kolovoza 2006. redefinirao definiciju pojma planet, čime je Pluton izgubio status jednog od 9 planeta Sunčevog sustava.

Odluka je donesena zbog otkrića mnogih nebeskih tijela koji su bili premali da bi se smatrali planetima, ali su svejedno bili slične veličine kao Pluton ili čak i veći. Pojavila se potreba za sređivanjem situacije i Pluton je pao kao žrtva znanstvene definicije, uprkos pritisku dijela javnosti koja je željela da Pluton ostane planet barem iz tradicionalnih razloga. Romantična privrženost malom nebeskom tijelu nije pomogla, ali je Pluton ipak dobio status patuljaste planete, a po njemu su imenovani i Plutoidi, trans-Neptunske patuljaste planete.

Dokazana voda na Marsu

Lander Phoenix je eksperimentima u srpnju 2008. dokazao postojanje vodenog leda na Marsu.

Teorije o postojanju vode na Marsu postoje još od otkrivanja Marsovskih kanala u 19. stoljeću. Tijekom istraživanja Marsa, nađeno je mnogo dokaza o postojanju vode u prošlosti, no ostalo je otvoreno pitanje ima li je još uvijek i u kojim količinama. Phoenix je osim postojajna vode potvrdio i postojanje perklorata koji smanjuju ledište vode, pa su postavljene i nove teorije koje pretpostavljaju postojanje jezera tekuće vode zarobljenih pod ledom u kojima bi moglo biti i života (slično jezeru Vostok na Anatartici).

Otkrivene nove Zemlje

U travnju 2009. je potvrđeno da se ekstrasolarni planet Gliese 581 d nalazi u naseljivoj zoni, tj. da postoji velika mogućnost da na njemu ima tekuće vode, a time i uvjeta za život.

Iako je bilo logično da naše lokalne planete nisu jedine u svemiru, prvi planet izvan Sunčevog sustava je otkriven tek 1992. Početkom stoljeća otkriveno ih je još nekoliko, a od 2007. godine dolazi do eksplozije otkrića novih planeta i mogućnosti njihovog direktnog promatranja. Najmanja dosad nađena planeta ima masu tek dva puta veću od Zemljine.

Stezanje remena zbog financijske krize

Dok joj vlada sve više kreše budžet, NASA mora otpisivati i odgađati sve više i više projekata.

Razne svemirske agencije su prošle kroz sličnu situaciju i prije, ali NASA je najviše nastradala. U doba Busheve administracije i novog ushićenja Marsom i povratkom na Mjesec, činilo se da će se NASA vratiti na stare staze slave. No, izvjesni otpis shuttleova i moguće odgađanje Constellation programa dovodi američke astronaute u situaciju u kojoj će morati autostopirati let od Rusa.

***

Desetljeće još nije gotovo, pa se još možda neki događaj ugura na listu. Jedan od jačih kandidata je i zlosretna japanska sonda Hayabusa, koja bi u ljeto sljedeće godine trebala na Zemlju donijeti uzorke s asteroida Itokawa, prve uzorke s jednog asteroida uopće.   Naravno, pod uvjetom da se ne dogodi još neki problem po putu, i da je sonda uopće uspjela pokupiti nekakve uzorke. Držimo Japancima palčeve.

Neki događaji su zamalo završili na listi. Odlučivši zaobići problem slijetanja (vidi prvo slijetanje na asteroid), Amerikanci su izveli i prvo bombardiranje nebeskog tijela. U sklopu misije Deep Impact gađali su kometu 9P/Tempel projektilom od 370 kg.

Kad smo već spomenuli svemirski turizam i privatnike u svemiru, ne možemo zaobići ni Denisa Tita, koji je 2001. isplatio 20 milijuna dolara za paket aranžman na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS).

Spirit i Opportunity, dva uporna rovera, gaze Marsom već 5 godina, iako je bilo predviđeno da funkcioniraju samo par mjeseci. Ako to nije prebacivanje norme, onda ne znamo što jest …

Xaotix

Mirko Karas je zamjenik glavne urednice NOSF-a, pisac u pokušaju, obožavatelj svih sportova na vodi u bilo kojem agregatnom stanju i potpredsjednik društva SFera. Ne piše blog, ne voli Twitter, a Facebook još manje.

Web/Blog - Svi postovi