Balkanski vampirski turizam

Donedavno, ako biste vampire i turizam stavljali u istu rečenicu, automatski biste asocirali na grofa Drakulu i dvorce u Rumunjskoj. Ako živite na ovim prostorima, sigurno znate i za legendu o Juri Grandu, koji je uz pršut, medicu i tartufe, najpopularniji istarski turistički proizvod. No, sada i Srbi svog “prvog svjetskog vampira” za trku imaju, no još uvijek oklijevaju koristiti ga u marketinške svrhe …

Sava Savanović, popularni vodeničar-krvopija iz sela Zarožje kod Bajine Bašte u zapadnoj Srbiji, čija je legenda poslužila kao inspiracija za film Leptirica, na čiji spomen se dan-danas ljudima nakostriješe dlake po cijelome tijelu, dugo je bio poznat kao prvi srpski vampir. No, čini se da ga je s tog počasnog mjesta počeo istiskivati jedan Petar.

U selu Kisiljevu kod Velikog Gradišta, koje se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Srbije, na rijeci Dunav i u podnožju Karpata i Homoljskih planina, na ulasku u Đerdapsku klisuru, živio je i nakon smrti Petar Blagojević, seljak koji se – nakon što je umro 1725. godine – povampirio i ubio devetoro svojih sumještana. Petar je iza sebe ostavio i pisane tragove, jer je iscrpan izvještaj o njegovom “lovu” i konačnom umirovljenju glogovim kolcem i paljenjem, izašao u austrijskim dnevnim novinama Wienerisches Diarium (danas Die Wiener Zeitung).

A novijeg je datuma i priča o vampirici Ruži Vlajni, Petrovoj sumještanki, koja je dugo plašila svoje susjede, lupajući im po loncima obješenim ispod strehe i dozivajući ih s Dunava po čijoj je površini hodala. No, unatoč ovakvom obilju zastrašujućih lokalnih priča, u Srbiji još uvijek nije iskorišten njihov turistički potencijal, kao što je to učinjeno u Transilvaniji ili Istri. No, čini se da se stvari polako počinju mijenjati, na radost svih vampiroljubaca.

No, zašto stati na vampirima? Bosna već ima svoje piramide, a otok Pag je poznat po svom trokutu i kao svratište NLO-a. Uz malo mašte i dobre volje, naš kutak svijeta lako bismo mogli preobraziti u turističku meku za lovce na bizarno. Ionako već godinama pričaju kako je tipična turistička ponuda kakvu ljeti nudimo na Jadranu odavno zastarjela i nezanimljiva …

Ire

Irena Rašeta je vlasnica i glavna urednica NOSF-a, stalna suradnica u magazinu Plan B, glavna urednica na portalu Online.hr i autorica zbirke priča Cabrón. Aktivna je članica zagrebačkog društva ljubitelja znanstvene fantastike SFera te organizatorica SFeraKonskog programa.

More Posts - Website - Twitter - Facebook