SF webcomics (1. dio)

Stripovi su prešli dugi put. Od humorističkih pasica u novinama, preko samostalnih albuma pa sve do grafičkih romana, stekli su status ozbiljne, zasebne, devete umjetnosti. Danas se stripovi proučavaju na fakultetima, izlažu u muzejima, a nove tehnologije još više obogaćuju medij. Pojavom interneta (da, znamo, bilo je to jako davno) pojavljuju se i webcomicsi, pa strip u neku ruku radi puni krug, ponovo popularizirajući kratke, periodičke pasice …

Ovako je počelo - The Yellow Kid iz 1897

Usprkos popularnosti stripa, autorima nije bilo najjednostavnije probiti se  do javnosti. Broj medija u kojima se moglo objavljivati je bio ograničen, a u Americi uz to postoji i čvrsti sustav izdavačkih stripovskih sindikata koji su preuzeli ulogu posrednika između stripaša i izdavača. Uz to, smatralo se uobičajenim da preuzimanjem stripa sindikati preuzmu i vlasništvo nad njim što mnogim autorima nije odgovaralo.

Pojavom interneta situacija se demokratizirala. Novi autori i amateri su dobili platformu na kojoj mogu predstavljati svoje radove,  poznata imena papirnatih izdanja su dobila priliku za širenje publike, a većina je dobila i priliku za zaradu. Iako je većina stripova na internetu besplatna, uspostavljen je uspješan poslovni model u kojem autori zarađuju od prodaje albuma i popratnih proizvoda kao što su igračke ili tematska odjeća. Neki autori, poput Scotta Kurtza, su u potpunosti zaobišli sindikate i postigli direktan dogovor s izdavačima papirnatih izdanja, lomeći tako okoštale metode poslovanja i isprobavajući nove poslovne modele i njihovu profitablinost.

Njihov financijski uspjeh potaknuo je mnoge druge da i sami pokušaju zaraditi na svojim stripovima. Kad njima dodamo veliki broj autora koji objavljuju stripove iz hobija (koji ponekad preraste u posao), jasno je da novi webcomici rastu kao gljive poslije kiše. Većina njih tavori neprimjećena, neki postižu svjetsku slavu, a neki završe i na NOSF-u …  Predstavljamo neke od njih, ne nužno najpoznatije i najpopularnije, ali nama drage i tematski vezane uz SF.

Babbage & Lovelace

Charles Babbage i Ada Lovelace … Dizajner prvog diferencijalnog računala i prva programerka u povijesti nisu uspjeli dovršiti svoj rad. No recimo, ipak, da jesu? Još bolje, stroj su završili sredinom 1830-ih, što je čovječanstvu omogućilo dovoljan napredak da odbiju invaziju s Marsa 1898. godine! Ada i Charles su se zatim posvetili borbi protiv kriminala, tj. uličnih muzičara (ako se pita njega) i poezije (ako se pita nju). Na kraju krajeva, savršena su ekipa; ona je mozak, a on je … mozak …  U redu, vidimo u čemu bi mogao biti problem. Za njihove povijesno korektne avanture, obratite pažnju na 2D Goggles. Sretno sa snalaženjem u ovoj ludnici, ali riječ je o pravom dragulju koji zbilja ne smijete propustiti.

Adventure, romance & MAD science!

Kad smo već kod steampunka¹, ne možemo izostaviti ni Agathu Heterodyne i ekipu iz stripa Girl Genius. O njoj je već bilo riječi na NOSF-u, a u izboru parova kakvih nema je, u suradnji s profesorom Baltazarom, dogurala do trećeg mjesta. U međuvremenu, Girl Genius je dobila dva Huga (2008. i 2009.), nekoliko Web Cartoonists’ Choice nagrada, i svu silu nominacija. Osim toga, u strip su se došetali novi Jaegeri, čudovišni inteligentni dvorac i sva sila sparkova. Ako vas privlače ludi znanstvenici, sulude mašine koje prkose zakonima fizike i izvrstan humor, ovaj strip čeka samo na vas.

Buck, ljudina i pol!

Osim alternativne prošlosti, Kaja i Phil Foglio su se mašili i crtanja (alternativne?) budućnosti. Buck Godot je plaćenik u svijetu u kojem su se ljudi otisnuli prema zvijezdama i žive u međuzvjezdanoj koaliciji s drugim rasama. Buck je Hoffmanit, podvrsta ljudske rase koja potječe s planete sa tri puta snažnijom gravitacijom od Zemljine, čiji obilno zaokruženi oblik sakriva njegove prave, gotovo nadljudske fizičke sposobnosti i um s kojim se može mjeriti jedino količina žestice koju je Buck u stanju popiti.

“Always available, but never free.” Buck is a detective and all-around troubleshooter on the planet of New Hong Kong, where the only law is that there is no law. Here you’ll find hard-drinking detectives, prostitutes with hearts of gold, foul-mouthed alien bartenders and lots of gunfights.

Kustos i njegov sluga pokorni

Starslip prikazuje kulturnije i finije društvo. Ovaj potpuno precizan prikaz budućnosti je u početku putovanja zvjezdanog broda Fuseli, nekad luksuznog bojnog broda pretvorenog u putujući bastion kulture, muzej koji širi slavu zemaljske umjetnosti. Najočiglednije su reference na Zvjezdane staze i Zvjezdane ratove, iako će čitatelji oštrijih očiju naći i mnoge druge, ali Starslip ostaje originalan uprkos njima. Nemojte se zbuniti ako u novim nastavcima posadu nađete na istraživačkom brodu Paradigm; sve je to dio priče koju ćete morati otkriti sami.

Maštom do svemira?

Ako se vratimo na početak i zapitamo kada nas je to počeo fascinirati taj svemir, odgovor nas obično vodi u djetinjstvo, doba u kojem je mašta jača od stvarnosti. Boxcar astronaut govori o dva dječaka i psu koji se u dvorištu igraju svemirskih heroja. Tu je zaglavio i pravi robot, sada na usluzi klincima, a dvorištem tumara i pećinski čovjek kojeg su iskopali u igri. Najbolje društvo za igru koje možete poželjeti! Cijeli strip traje 150 nastavaka i završava na tužan i prikladan način, krajem ljeta i početkom školske godine.  Ako vam se dopada Calvin & Hobbes, dajte šansu i ovom stripu.

Sve je počelo sa žlicom ...

No, kakva je to znanstvena fantastika bez nekakve apokalipse? Gone with a Blastwave² prati avanture dva vojnika Crvene armije u post-nuklearnom ratu Crvenih, Plavih i Žutih. Oni pokušavaju preživjeti, naći izlaz iz Grada ili se barem ne poubijati međusobno. Vicevi dobro komplementiraju bezizlaznost situacije u kojoj su se našli junaci i cijeli svijet, a cijeli ton stripa je dan u prvoj epizodi i raspravi “Zašto se upoće borimo?”. Sam strip je nastao iz ove ilustracije, nacrtane na brzinu, čija je apsurdnost potakla njenog autora Kimmu Lemettia da je još malo razradi. Strip nije redovit, i ponekad se na nove epizode čeka mjesecima, no čekanje se isplati.

Tu ćemo za sad stati. Vani, u divljini weba, postoji sva sila drugih stripova i u slijedećem će se nastavku naći neki od njih, više vezani uz mačeve i nadnaravne moći nego li uz svemirske brodove i robote. U međuvremenu, kao počasne goste izvan SF kategorije, podsjetit ćemo vas na  dva stripa koji ne govore toliko o SF-u koliko o ljudima koji ga vole.

... a geek se skriva i čuči u svakom od nas, i čeka pravi čas...

U koloriranom kutu, Weregeek: sve o  geekovima, gamerima i knjiškim moljcima, dakle o svima nama ovdje na NOSF-u, priznali mi to sebi i drugima ili ne. Stoga, ne brinite ako se prepoznate u nekom od likova. Ovaj strip je gotovo mala enciklopedija fandoma, a neke epizode mirne duše možete dati svojoj baki umjesto odgovora na njeno pitanje “Kog ti vraga radiš među tim čudacima?” Čak i ako negirate zov svoje krvi, čitajte Weregeeka; mogli bi naći dosta savjeta o suživotu sa običnim, svakodnevnim ljudima. Ideje za suživot sa geekovima, gamerima i knjiškim moljcima ćete naći na svakoj trećoj stranici. A to je dovoljno za svako bakino pitanje.

Jel' netko za igru Vješala?

U crno-bijelom kutu, s ponekom kapljicom boje, caruje XKCD: strip o romansi, sarkazmu, matematici i jeziku.  Najljepša stvar kod XKCD-a je što nikad ne znate što možete očekivati sa svakom sljedećom epizodom: osvrt na Shakespearea i budući razvoj pisane riječi, ljubavnu izjavu putem orbitalne mehanike ili razne skice, poput grafa filmskih tokova ili sheme gravitacijskih bunara, pravih malih umjetničkih djela koja bi izvrsno stajala na zidu dnevne sobe. Nitko nije očekivao niti da će ovakav crtež polučiti uspjeh, no upravo on svojom jednostavnošću pojačava ideju svake table. Jednom riječju, genijalno.

Xaotix

Mirko Karas je zamjenik glavne urednice NOSF-a, pisac u pokušaju, obožavatelj svih sportova na vodi u bilo kojem agregatnom stanju i potpredsjednik društva SFera. Ne piše blog, ne voli Twitter, a Facebook još manje.

More Posts - Website

1. Autori stripa, Kaja i Phil Foglio izbjegavaju termin steampunk i koriste se izrazom gaslamp fantasy. U poplavi svih mogućih “punkova”, možda bi ga trebalo i češće koristiti[↩]
2. Ni njemu ovo nije premijera na NOSF-u. Na forumu smo za njega saznali još 2007. [↩]