Wiredova preporuka SF-a za novajlije

U e-časopisu Wired objavljen je preporučeni popis SF naslova za čitanje znanstvene fantastike, namijenjen ljudima koji su novi u tom području. Iz europske ili neanglosaksonske perspektive može nam se činiti neobičnim što niti jedno djelo Julesa Vernea nije uključeno u popis, no vjerojatno se radi o tome da je Verne slabije poznat u tom jezičnom krugu nego u kontinentalnoj Europi. Saznajte i zašto. Inače, popis sadrži lijepu klasifikaciju po motivima – distopijski-utopijski, roboti, i tako dalje, pa je svejedno prilično koristan i zgodan …

Iz prve skupine s popisa - temelja žanra - Frankenstein Mary Shelley je klasika. Od ekranizacija, apsolutno preporučamo čak i staru, crno-bijelu verziju. Suprotno uvriježenom mišljenju, vjerojatno se ipak ne radi o prvom znanstveno-fantastičnom romanu. Uz nekolicinu literarnih uradaka iz doba prosvjetiteljstva, vjerojatno prvo djelo koje zaslužuje tu titulu jest Istinita povijest Lucijana iz Samosate, neka vrsta antičkog hard SF-a. I, da, Frankenstein nije ime čudovišta – ovog ljepotana desno - nego njegovog tvorca.

Wellsov Vremenski stroj je epska priča o degeneraciji ne samo ljudske civilizacije, nego i ljudskog roda u dalekoj budućnosti. Osim toga, Wells (i Verne) primarna su inspiracija za podžanr cyberpunka. Vremenski stroj doživio je dvije filmske inkarnacije. Ovo je foršpan za drugu, iz 2002. godine:

Govoreći o drugoj skupini, utopijskim i distopijskim temama, nije pretjerano reći da su distopijske teme daleko više zastupljene. Najpoznatija je knjiga svakako 1984., legendarno djelo koje predstavlja oštru kritiku totalitarnih režima 20. stoljeća, ali i okrutnu parodiju na povodljivost i slabo pamćenje ljudskih masa. Od savezništva do rata u jedan dan, od današnjega “mi smo oduvijek prijatelji s Njima”, do sutrašnjega “mi smo uvijek u ratu s Njima” – tužna istina ne samo totalitarnih država! 1984. spada u ona rjeđa znanstveno-fantastična djela koja su snažno utjecala na popularnu kulturu, od Big Brothera (ne, nije link na istoimenu RTL-ovu predstavu) do ove legendarne reklame:

Čovjek u visokom dvorcu jedan je od najuspjelijih romana alternativne povijesti (drugi je jamačno Pavane) – i jedan od najbolje naslovljenih Dickovih romana. Tema – pobjeda Osovine u Drugom svjetskom ratu – česta je u alternativno-povijesnom podžanru, ali rijetko tko ju je tako dobro napisao poput Philipa K. Dicka. Prvi sljedeći koji nam pada na pamet je Fatherland Roberta Harrisa, prebačen i na filmsko platno s Rutgerom Hauerom u glavnoj ulozi.

Utopijski romani su možda rijetki zato što je na takvoj pozadini po definiciji teže dobiti nekakav smisleni konflikt koji bi mogao biti pokretač radnje. Iain M. Banks, čija je knjiga Sjeti se Phlebasa također na ovome popisu, ali u drugoj grupi, a ne utopijsko-distopijskoj, ipak spada i ovdje stoga što su mnogi glavni junaci građani utopijske civilizacije zvane Kultura. Poveći dio Banksovog opusa smješten je u tom univerzumu, primjerice Igrač igara, objavljen kod nas u Monolithu 6.

Roboti su vječna tema znanstvene fantastike – i primjer češkog lingvističkog doprinosa civilizaciji. Ja, robot Isaaca Asimova doživio je prijenos na filmsko platno, uz vrlo podvojene kritike. Stvaratelji filma baš se i nisu pretjerano držali književnog predloška, no ipak jesu duha knjige. Prosudite sami nakon ovog foršpana koji će vas sigurno ponukati na gledanje filma, ako ga već niste pogledali:

Svemirci i svemirska putovanja - iduće dvije kategorije - najčešće su toliko isprepleteni pojmovi da je teško, zapravo, razlučiti knjige jedne tematike od knjiga druge tematike. Iako nam realno stanje stvari govori da posada Enterprisea ipak neće tako često sretati čvoroglave humanoidne svemirce, upravo takva bića i cool zvjezdani brodovi, prikazani na televizijskim ekranima, glavni su prozor u svijet znanstvene fantastike za veliku većinu ljudi na Zemlji. Stoga je šteta što u ovaj Wiredov popis nije uključeno više suvremenih knjiških svemirskih opera, iz pera Vernora Vingeja i Alastaira Reynoldsa, uz već nazočnog Banksa. Svim navedenim piscima svojstven je “pametniji” pristup svemirskoj operi umjesto Alien of the week sindroma.

Na kraju popisa je uvijek osjetljiva tema – politika – a znanstvena fantastika oduvijek bješe iznimno pogodan žanr za misaone eksperimente s ljudskim društvom. Doista, iz ovoga Wiredovog popisa teško je izdvojiti neki roman koji nema ovakvo ili onakvo političko nagađanje ili čak izravnu poruku. Zato navalite na čitanje. ;)

Slaven Brumec

Slaven Brumec je računalni inženjer, softverski developer, zaljubljenik u znanstvenu fantastiku i tehnologiju te hobistički pčelar. Rođen u Zagrebu, ali danas većinu života provodi u Zagorju. Poklonik je raznih outdoors aktivnost, od običnih poput planinarenja, do manje običnih poput streličarstva.

Web/Blog - Twitter - Svi postovi