Dodijeljene nagrade Artefakt

Od ovogodišnjeg Rikona hrvatski je fandom bogatiji za još jednu književnu nagradu i prvi su Artefakti već na policama nagrađenih autora. Postavljalo se pitanje je li hrvatskoj uopće potrebna druga književna nagrada i mi smatramo da je. S obzirom na početak, Artefakt bi se mogao profilirati u nagradu publike i time izvrsno komplementirati nagradu SFERA.

Darko Macan i Ivana Delač sa svojim nagradama

No prije dublje analize i kratkog razgovora sa Zoranom Krušvarom, pokretačem Artefakta, evo popisa nagrađenih …

• Nagrada za najbolji roman za djecu, po izboru djece iz čitalačkog kluba Čarobna kućica Gradske knjižnice Rijeka: Ivana Delač Horvatinčić, Pegazari
• Nagrada publike za najbolje izdano djelo u 2009. godini, po izboru posjetitelja portala Fantasy Hrvatska: Darko Macan, 42 / Čitaj i šalji dalje
• Nagrada za djelo do 10 kartica duljine (žiri u sastavu: Tamara Crnko, Dajana Šalinović, Edi Labor i Hrvoje Beljan): Zoran Janjanin, Quare desperamus? (zbirka Treća stvarnost)
• Nagrada za djelo od 10 do 100 kartica duljine (žiri u sastavu: Jure Maleš, Igor Rendić, Antonija Mežnarić i Danijel Bogdanović): Zoran Vlahović, Svaki put kad se rastajemo … (Ubiq 5)
• Nagrada za djelo dulje od 100 kartica (žiri u sastavu: Mirko Grdinić, Alen Kapidžić, Vedran Vivoda i Marko Jagešić): Damir Hoyka, Xavia

Dva nagrađena Zorana

Nagrada Artefakt se poklopila s ovogodišnjim dobitnicima nagrade SFERA, što pokazuje nekoliko stvari. Pegazari su pobijedili i po izboru SFerinog odraslog stručnog žirija i po izboru Artefaktovog dječjeg žirija kojem je roman na kraju ipak i namijenjen, što Pegazarima daje kredibilitet suglasnosti širokog raspona generacija, što nije čest slučaj. Iako su priče koje su došle do konačnog suženog izbora bile uglavnom različite u izboru Artefakta i SFERE, oba žirija su u konačnici nagradili iste priče. S obzirom da su kategorije priča obilovale velikim brojem izvrsnih priča, oba Zorana mogu biti zadovoljna ovom potvrdom svoje kvalitete.

Nagrađeni Damir Hoyka

I u kategoriji romana, tj. duljeg djela, obje je nagrade osvojio isti autor, Damir Hoyka. S obzirom na svu kontorverzu kojom je praćeno dodjeljivanje SFERE Hoykinoj Xaviji, dodijeljivanje Artefakta je potvrdilo da je Xavia ipak najbolji roman objavljen u Hrvatskoj 2009. godine. Oni koji su ga čitali, često mu nalaze zamjerke i sigurno je da Xavia nije u rangu sa nekim drugim ranije nagrađenim romanima, no ipak je riječ o solidnom prvijencu kojeg ne bi trebalo gledati kroz prizmu autorovog imena.

Dodjela nagrade je bila popraćena video snimkama članova žirija koji su komentirali žirirane radove. To je bilo zanimljiv način obogaćivanja ceremonije dodjele i posebno je bilo simpatično čuti što klinci misle o knjigama koje čitaju. Bilo bi dobro da službenici Ministarstva obrazovanja uzmu u obzir njihov stav prilikom slaganja popisa lektire za osnovne škole, jer bi tada možda napokon prestala jadikovka kako “mladi danas ništa ne čitaju”.

U nedjelju, kad su se slegnuli dojmovi, uhvatili smo Zorana Krušvara i pitali ga da nam kaže kako je zadovoljan s prvom dodjelom nagrade Artefakt:

Zadovoljan sam što smo to uspjeli organizirati, što smo doveli do kraja em proces žiriranja em proces dodjele nagrada, pričinja mi veliko zadovoljstvo što je posao obavljen. Što se tiče samog zadovoljstva različitim elementima procesa, ovo je bilo prvi put i svaki sljedeći put ćemo biti bolji. To se ne odnosi isključivo na proces žiriranja nego i na sam proces dodjele nagrade, izrade nagrade, od dizajna pa nadalje.

Pitali smo ga, zatim, kako je proteklo to prvo žiriranje:

Kod samog procesa smo imali nekoliko sretnih okolnosti. Prva sretna okolnost je bila ta što je forum udruge 3. zmaj, preko kojeg je trebalo ići žiriranje, krepao tri dana ranije i nije bio popravljen na vrijeme za žiriranje, pa smo onda napravili žiriranje mailom, koje se zapravo pokazalo puno boljim. Tako da ćemo svakako raditi ubuduće žiriranje putem maila. Prednost toga je ta što članovi žirija međusobno ne komuniciraju nego komuniciraju preko jednog posrednika i onda zapravo ne znaju što su drugi članovi žirija glasali. Tako ne utječu jedni na druge i to je nešto što mi se jako sviđa. Druga sretna okolnost koju smo imali bila je ta što djela koja treba nagraditi nisu imala isti broj bodova, što se vrlo lako moglo dogoditi.

I, na kraju, kako je sve prošlo s dječjim žirijem?

Dječji je žiri organizirala Verena Tibljaš, voditeljica dječjeg odjela Stribor Gradske knjižnice Rijeka. Njih je također bilo četvoro i također su dijelili ocjene od 1 do 5. Neizmjerno me veseli što smo uspjeli napraviti dječju nagradu. Znam da je bio veliki problem Vereni motivirati klince da pročitaju sve knjige i sve obave na vrijeme, međutim mi smo krenuli od ljeta, dakle od lipnja, a budući da sad možemo krenuti od nove godine, imat ćemo šest mjeseci više vremena. Mislim da će utoliko biti lakše s djecom, neće biti tako velike koncentracije čitanja, moći će duže vrijeme čitati, pa možda onda neće biti toliko problematično. Ne znam postoji li, možda postoji, ali ja ne znam za nju, u Hrvatskoj neka druga nagrada za dječju književnost koju žiriraju djeca i zbog toga mi je ovo baš prava stvar.

Nama je drago što je sve proteklo u najboljem redu te nagradi Artefakt želimo uspjeh u budućnosti. Ujedno se nadamo da će težina i utjecaj obiju nagrada – i Artefakta i SFERE - biti sve veći i izvan fandoma.

NOSF

Kad je kao autor članka označen NOSF, to znači da je više autora sudjelovalo u nastanku teksta ili su svi autori potpisnici. Kratke biografije NOSF-ovih autora pročitajte ovdje. NOSF@Twitter | NOSF@Facebook

More Posts