Neil Gaiman: 1602

Godine 2010. Algoritam nas je vratio u 1602. godinu, u Englesku za vrijeme vladanja kraljice Elizabete I, usred političkih previranja započetih raskidom Crkve u Engleskoj s Katoličkom crkvom 68 godina prije. Strip 1602 čiji je autor Neil Gaiman, crtač Andy Kutbert te bojatelj Richard Isanove prikazuje nam ta događanja kroz sasvim neobičnu, novu i originalnu perspektivu. Naime, mnogi junaci Marvelovih stripova, dobri i zli, prebačeni su u to vrijeme, početak 17. stoljeća, te su zauzeli svoje pozicije na engleskoj odnosno španjolskoj strani, dok se poneki drže neutralnosti.

Prepoznajete li neke od njih na naslovnici stripa?

Ako niste ljubitelj Marvelove naknade ili je naprosto nikada niste pratili, upoznat ćemo vas ukratko s ponekima od onih njezinih junaka koji, dakle, kroz pero Neila Gaimana osvanuše u 1602. godini:

• Doktor Strange, čarobnjak iz 20. stoljeća kojemu neko “staro vrijeme” možda i bolje pristaje, godine 1602. liječnik Njezinog Veličanstva.
• Nick Fury, jednooki vojnik i obavještajac, čovjek kojega treba svaka era, godine 1602. u tajnoj službi Njezinog Veličanstva.
• Peter Parker, poznatiji kao Spider-man, ovdje introvertirani lumen u mladim danima prije nego li je zapravo postao čovjek-pauk.
• Slijepi američki Irac Matt Murdoch poznatiji kao Daredevil, neustrašivi borac za pravdu, u svojstvu skromnog putujućeg svirača.
• Rojhaz, plavokosi (!) Indijanac, čuvar male Virginije, plavokosog djevojčeta dolje lijevo na naslovnici. Nećemo ga povezati na Marvelovu enciklopediju kao ostale, nego vam ostaviti da sami zaključite tko bi to mogao biti.
• Profesor X i njegovi učenici, X-Men, svih petero! U 17-stoljetnoj Engleskoj profesor se zove Carlos Javier, rođeni je Španjolac koji živi u Engleskoj te vjeruje u suradnju i mir između običnih ljudi i mutanata prekrštenih u vještičji rod (witchbreed).
• … i mnogi drugi, od Fantastične četvorke dozvane u stvarnost Daredevilovim pjesmama do Otta von Dooma.

Blago humoristički štih cijeloj priči daje to što je većina njih uglavnom svjesna da su u “krivom filmu”, iako ne prave paniku od toga.

U ovome alternativnom 17. stoljeću, španjolska inkvizicija, čiji Veliki inkvizitor nije onakav kakvim se čini na prvi pogled, progoni vještičji rod – ili barem one njegove pripadnike koji utočište imaju u Engleskoj. Nakon Elizabetine nasilne smrti, nasljednik James VI zasjeda na englesko prijestolje te za kraljičinu smrt okrivljuje one kojih se boji – Carlosa Javiera i njegove učenike – i šalje na njih vojsku na čelu s Furyjem. Fury, međutim, nije puka marioneta …

Za to vrijeme u okolici Trsta, slijepi putujući svirač Matthew Murdoch pridružuje se neuglednom starcu, redovniku koji iz Svete zemlje po Furyjevoj i Elizabetinoj narudžbi donosi nešto … nešto što je možda bezvrijedno, a možda pak oružje za obranu od Apokalipse. No, kao i teret koji nosi, stari redovnik nije onakav kakvim se čini na prvi pogled. Velike pak nade koje Elizabeta i njeni saveznici polažu u njega imaju pak sasvim određen razlog.

Naime, cijelo vrijeme čudne vremenske prilike siju strah i paniku Europom, strah od Sudnjega dana. Dr. Strange, koji osim funkcije kraljičinog liječnika obnaša i dužnost dvorskog čarobnjaka, osjeća da su neprirodne sile na djelu, možebitni početak Armagedona …

U cijelu priču uplovljava brod iz engleske kolonije Roanoake na kojem je mala Virginia Dare s plavokosim indijanskim čuvarem Rojhazom, prvo europsko dijete rođeno u sjevernoj Americi – prva Amerikanka. Koja je Virginijina i Rojhazova veza sa svim ovim neobičnim događajima? Je li dr. Strange u pravu kada sluti da ta veza postoji?

Ovim stripom, Marvelovi junaci su se definitivno izdigli iz šund kategorizacije u koju su ih mnogi strpavali. Sama radnja je, zapravo, fantazijska alternativna povijest, alternate history, podžanr koji se obično klasificira kao jedan oblik znanstvene fantastike. Neke okolnosti pod kojima se odvija priča podsjetile su nas na izvrstan alternativnopovijesni roman Pavane Keitha Robertsa, svojedobno izdanim u sklopu biblioteke Kentaur. Kao i 1602, Pavane predočavaju povijest koja je na polju englesko-španjolskih odnosa krajem 16. stoljeća krenula drukčijim putevima, samo što se u 1602 Engleska othrvala španjolskim kraljevima, dok u Pavanama nije. Također treba napomenuti da će u Pavanama zasigurno uživati i svi poklonici steampunka, a ne samo zaljubljenici u alternativnu povijest.

Ako vas pak zanimaju stvarni događaji vezani za to razdoblje, možete pogledati film Elizabeth: The Golden Age čiji vam YouTube isječak donosimo na kraju ovoga teksta. Naravno, ne uzimajte stvari zdravo za gotovo – ipak je to holivudska povijest. Glavni heroj Walter Raleigh bi, recimo, komotno mogao biti u vrlo uskoj konkurenciji za optuženičku klupu na Haaškom sudu, što se iz filma baš i ne bi moglo zaključiti.

Osim spomenutog filma, apsolutno preporučamo i kazališnu predstavu Maria Stewart gdje se na zanimljiv način predstavlja politika tog doba kroz odnos dvije rođakinje i pretendentice na englesko prijestolje, protestantkinje Elizabete i katolkinje Marije Stuart. Sva je prilika da će, ako ne prije, a onda za Dan žena ta predstava biti negdje izvedena.

Slaven Brumec

Slaven Brumec je računalni inženjer, softverski developer, zaljubljenik u znanstvenu fantastiku i tehnologiju te hobistički pčelar. Rođen u Zagrebu, ali danas većinu života provodi u Zagorju. Poklonik je raznih outdoors aktivnost, od običnih poput planinarenja, do manje običnih poput streličarstva.

More Posts - Website - Twitter