Mali SF izdavači: Haffner Press

Premda smo posljednji put najavili Wildside Press, nismo mogli odoljeti da ipak prije ne predstavimo jako malu izdavačku kuću Haffner Press, a povodom objavljivanja knjige Terror in the House,  The Early Kuttner vol. 1, možda ponajboljeg pisca iz pulp ere, Henryja Kuttnera, o kojoj ćete čitati u posebnom članku. Haffner Press osnovao je 1997. godine Stephen Haffner, kolekcionar i zaljubljenik u SF, a posebice u pulp časopise koji su izlazili od dvadesetih do pedesetih godina prošlog stoljeća (mislimo na specijalizirane žanrovske), od najpoznatijih Amazinga, Weird Stories i Astoundinga, preko Startling i Thrilling Wonder Stories, Planet Stories,  opskurnijih Astonishing Stories, Comet Stories, Future, Super Science Stories, do zadnjeg pravog pulp magazina SF Quarterly koji se ugasio 1958.

Stephen Haffner i Jack Williamson

Prve je knjige Haffner objavio 1998. i od početka je bilo jasno da će objavljivati  pulp pisce u ekskluzivnim tvrdoukoričenim izdanjima. Krenuo je s Jackom Williamsonom, tada živućom legendom svjetskog i američkog SF-a, s kojim je bio i prijatelj, te Edmondom Hamiltonom, još jednim velikanom pulp doba. Prve knjige nisu bile impresivne, premda su bile kolekcionarska izdanja, no već je sljedeće godine Haffner započeo s opsežnim projektom kojeg još nije dovršio, a to je izdavanje sabranih priča Jacka Williamsona. Te su se godine pojavile prve dvije knjige, The Metal Man and Others i Wolves of Darkness s pričama između 1928. (prva objavljena The Metal Man iz Amazinga – bila i u Siriusu) do 1932. Williamson je objavljivao u većini pulpova tog doba, od spomenutog Amazinga, Astoundinga, te Strange Tales, Wonder Stories (drugog Gernsbackovog časopisa kojeg je pokrenuo nakon što je izgubio vlasništvo Amazinga) i Weird Tales, te je shodno tome njegov opus iz tog razdoblja prilično bogat i šarolik.

2000. godine pojavile su se dvije knjige, treća iz Williamsonove serije, The Wizard Isle, te The Vampire Master, zbirka Edmonda Hamiltona s njegovim manje poznatim horror pričama iz Weird Tales, Strange Tales i Thrilling Mystery pulpova, čiji pojedinačni brojevi danas postižu cijene i više od 100$ po komadu.

Dvije godine poslije izdane su još dvije knjige, četvrta Williamsonovih sabranih priča, Spider Island, te prva u seriji zbirki Leigh Brackett, Martian Quest: Early Brackett, legendarne pulp spisateljice, inače Hamiltonove žene.

Astoundiung Science Fiction, 1941

Spisateljica koja je počela objavljivati u Campbellovom Astoundingu je vrlo brzo otpala iz Campbellove ergele, baš poput svog muža, jer se njene space opere (planetary romances) nisu uklapale u Campbellovu viziju SF-a. Svoje je utočište našla u brojnim pulp publikacijama koje su izlazile četrdesetih, ponajviše u Astonishing Stories, Thrilling Wonder i Startling Stories (dva časopisa istog izdavača), te Planet Stories čiji je zaštitni znak postala (više o njoj i drugim pionirkama žanra u posebnom članku uskoro).

2004. pojavila se samo knjiga Seventy Five: The Diamond Anniversary of SF Pioneer, posvećena sedamdesetpetogodišnjici spisateljskog rada Jacka Williamsona, a 2005. i zbirka od dva romana i nekoliko novela o Johnu Starku na kojima je surađivao bračni par Brackett- Hamilton, Stark and the Star Kings (praktički jedina njihova kolaboracija).

Godinu dana poslije pojavila se  peta knjiga sabranih priča Williamsona, u kojoj su bile priče s konca tridesetih. Tada je Williamson već pisao za mnoštvo časopisa, od Astoundinga u kojemu je bio stalan gost, do ozloglašenog Marvel Science Fiction, u kojemu je često objavljivao pod pseudonimom – a zbog čega je časopis bio ozloglašen kad dođemo do Kuttnera.

Krajem 2006. umro je Jack Williamson u 99.-oj  godini života, vjerojatno najdugovječniji pisac SF-a,  živa legenda iz doba kad je SF kao žanr nastajao, veliki autor i čovjek, aktivan do zadnjih dana pred smrt (zadnji roman Stonehenge Gate pojavio mu se 2005., a zadnje nagrade dobio je za priču The Ultimate Earth – i Huga i Nebulu - 2000.) Sljedeće godine Haffner je izdao samo knjigu posvete svom prijatelju Jacku, In Memory of Wonder’s Child (to je jedina paperback knjiga koju je Haffner izdao), te još jednu zbirku Leigh Brackett, s pričama iz njenog najzrelijeg razdoblja, sredine četrdesetih, naslovljenu Lorelei of the Red Mist and Other Planetary Romances (naslovnu priču napisala je do polovice Leigh, a dovršio je drugi velikan toga doba, prijatelj obitelji, također odbačen od Campbella, Ray Bradbury).

2008. pojavile su se dvije knjige Jacka Williamsona, posveta povodom stogodišnjice rođenja, The Worlds of Jack Williamson, A Centennial Tribute, kompilacija nekoliko neobjavljenih priča, nekoliko legendarnih, te eseja o liku i djelu velikog pisca, kao i  šesta knjiga sabranih priča, Gateway to Paradise, s djelima iz 1940.  i 1941. s nekoliko legendarnih novela i kraćih romana, ponajprije Darker Than You Think, Reign of Wizardry (obje iz Campbellovog fantasy časopisa Unknown), te naslovnom iz Startling Stories.¹

Naslovnica prvog broja Captain Futurea iz 1940

Prošle godine Haffner je pokrenuo projekt izdavanja cjelokupnog opusa još jednog velikana pulp SF-a, Edmonda Hamiltona, supruga Leigh Brackett, zvanog Uništavač Svjetova (World Wrecker) zbog svojih ranih space opera (glavni konkurenti bili su mu glavom i bradom John Campbell i E.E. Smith) u kojima su uništavani cijeli svjetovi, a i Svemir je dolazio u opasnost. Hamilton je nepravedno često prikazivan kao bezvrijedan pisac, te premda je u svojoj ranoj fazi pisao svašta (počeo je u Weird Tales 1926., te ubrzo prešao na SF i druge žanrove), Hamilton je uz Williamsona, s kojim je cijelog života prijateljevao, bio vjerojatno i najkvalitetniji SF pisac početkom tridesetih. Na žalost, zbog preživljavanja i Hamilton je svakog mjeseca sljedećih petnaestak godina izbacivao po nekoliko priča mjesečno, često i u istom časopisu pod nekoliko pseudonima, te je većina toga bila loše kvalitete. Četrdesetih je napisao većinu avantura Kapetana Budućnost² te je nastavio pisati skoro sve do svoje smrti, premda u smanjenom obujmu. Svoje najkvalitetnije priče Hamilton je objavio šezdesetih u Amazingu i Fantasticu Cele Goldsmith i u njima pokazao da nije samo World Wrecker, te Universe Saver (Captain Future), nego i kompetentan pisac. Kao kuriozitet vrijedno je spomenuti i da je vjerojatno prva tvrdoukoričena SF knjiga ikad (reklamirana kao takva)  bila zbirka The Horror on the Asteroid upravo Hamiltona, izdana 1936.

Iste 2009. pojavile su se tri knjige Hamiltonovih sabranih djela, prve dvije s pričama, The Metal Giants (1926.-1929.) i The Star Stealers (s kompletnim pričama iz serijala Interstellar Patrol). Naslovi poput Crashing Suns, Outside the Universe, Corsairs of the Cosmos, The Atomic Conquerors, Comet Doom, The Dimension Terror, Moon Menace, Across Space govore o kakvim se pričama radilo. Treća je knjiga bila prva u nizu sabranih priča i romana o Captain Future, Wizard of Science, s prva četiri romana iz serijala koji je započeo u istoimenom časopisu 1940.  U samom časopisu nalazio bi se cijeli kraći roman o Curtisu Newtonu, zvanom Kapetan Budućnost, te njegovoj posadi koja se sastojala od robota Graga, androida shapeshiftera Otha, te mozga znanstvenika Simona Wrighta u tekućini za održavanje života (Living Brain), koja se iz epizode u epizodu borila protiv svemirskih superzločinaca, te nekoliko kraćih priča raznih autora (izdavao ga je isti nakladnik koji je radio i Startling i Thrilling Wonder Stories). Japanci su krajem sedamdesetih snimili i anime serijal o liku i djelu rečenog junaka.³

Ova je 2010. godina bila najplodnija u povijesti Haffner Pressa, jer se pojavilo čak šest novih knjiga, dvostruko više nego lani. Ovoga puta tu su uz Williamsona, Hamiltona (dvije), te Brackett, čak dvije knjige Henryja Kuttnera, pulp velikana s početka ovog prikaza, meni jednog od najdražih pisaca, vrlo utjecajnog i prilično skromnog.

With Folded Hands sedma je knjiga u nizu sabranih priča Jacka Williamsona, s djelima od sredine četrdesetih do kraja pedesetih, a s posebnim naglaskom na Humanoide (koje ste imali prilike čitati i u prijevodu). Tu je serijal … And Searching Mind (kasnije proširen u  Humanoids, prvi roman serijala, objavljen i kod nas), te meni najdraža Williamsonova priča With Folded Hands.

Edmond Hamilton i Leigh Brackett; spisatelji u braku

Shannach: The Last Farewell to Mars zbirka je u kojoj su priče Leigh Brackett od 1950. do kraja života. U drugoj polovici pedesetih, nakon gašenja Planet Stories (ali i Thrilling Wonder i Startling Stories), Brackett je objavljivala malo SF-a,  većina onog što je pisala bilo je elegijskog i tamnijeg tona, otud i naslovi poput The Last Days of Shandakor, Shannach the Last,  Last Call From Sector 9G (zadnja njena priča za Planet Stories u zadnjem broju časopisa). Bio je to kraj jednog romantičnog doba SF-a u kojemu su se zrcalili utjecaji Edgara Rice Burroughsa i u kojem su pisci poput Edmonda Hamiltona i E.E. Smitha svojim svemirskim hiperavanturama mamili mlađahne SF-oljupce na kioske svakog ili svakog drugog mjeseca da bi pratili avanture lensmana ili Curtisa Newtona, amazonki na Marsu ili avanturista poput Johna Starka i Northwest Smitha.

Universe Wreckers, prikladno nazvana treća zbirka sabranih djela Edmonda Hamiltona donijela je priče od 1929.-1931., dok su  u drugom dijelu sabranih priča o Kapetanu Budućnost objavljena još četiri romana. Ono što je zanimljivo jest da su sve Haffnerove knjige prekrasne, uređene s ljubavlju, s reprintima originalnih naslovnica časopisa u kojima su se priče objavile, te dosta ilustracija iz originalnih publikacija (u većini pulpova bilo je dosta ilustracija).

Naposlijetku dolazimo i do razloga pisanja cijelog ovog prikaza, prve dvije knjige Henryja Kuttnera od planiranih desetak.

C.L Moore i Henry Kuttner; zajedno u pisanju i životu

Zbirka Terror in the House, Early Kuttner vol. 1 (bit će i druga za godinu-dvije) bazira se na Kuttnerovim horror počecima, dok se druga mamutska zbirka, Detour to Otherness, sastoji od dvije posthumne zbirke iz početka šezdesetih, Bypass to Otherness i Return to Otherness, te još osam priča koje su možda trebale činiti treću Otherness zbirku koja nikad nije objavljena. Detour to Otherness sadrži mnoštvo najboljih Kuttnerovih priča, i, što je još bolje, ne preklapa se puno s The Best of Henry Kuttner (reizdanom 2007. kao The Last Mimzy, po istoimenom filmu).  Kako je u Siriusu objavljeno desetak Kuttnerovih priča, naši su čitatelji,barem oni nešto stariji, upoznati s dijelom njegova opusa.

Ljubiteljima Kuttnera preporučio bih obje knjige, no s obzirom na cijenu svake od 40$, to nije mali izdatak, posebice kad se zna da su za sljedeću godinu planirane još dvije-tri zbirke Kuttnerovih priča. Za one manjeg budžeta preporučio bih ili Last Mimzy (The Best of)  koju možete naći na Amazonu ili Abebooks, te bilo koju od Otherness zbirki ili Ahead of Time i Line to Tomorrow, koje se nađu na Abebooks.

Startling Stories iz '46 sa pričama Hamiltona i Kuttnera

Također je zgodan omnibus tri romana The Startling Worlds of Henry Kuttner s tri romana iz Startling Stories (spomenuti Dark World,  te Valley of the Flame i Portal in the Picture), te roman Fury.

Haffner Press dogodine nastavlja punom parom, te će se tako uz Kuttnera pojaviti i osma knjiga Williamsonovih sabranih priča, još koja Hamiltonova knjiga, te kolekcija najboljih priča iz SF časopisa Super Science Fiction koji je postojao od 1956.-1959. , a u kojemu je Robert Silverberg (koji je i urednik knjige) objavio jedan dio od svojih stotinjak priča iz tog perioda.

Knjige Haffner Pressa možete nabaviti preko Amazona, no za razliku od onih Subterranean Pressa ili NESFA-e, nisu nikad na sniženju, te vam je platiti tih četrdeset-pedeset dolara s poštarinom. No, ono što dobijete je stvarno vrhunski proizvod, nastao iz čiste ljubavi za starim SF-om i tim krhkim, danas teško nabavljivim časopisima pulp i bedsheet⁴ formata, koji su izlazili na nekvalitetnom papiru što se danas mrvi i truni, žućkastih stranica, posebnog mirisa, koje morate čuvati u najlonu.

Jer očuvanje tih priča jest očuvanje povijesti žanra. Velika većina Williamsonovih, Hamiltonovih, pa i Kuttnerovih priča praktički je bila nenabavljiva osim u ovim starim časopisima u kojima su se i jedini put pojavile.

Zdeslav Benzon

Zdeslav Benzon je rođen i živi u Splitu, ljubitelj je SF-a od malih nogu. Ima poveliku SF biblioteku, što knjiga, što časopisa. Surađivao u Futuri (kolumna Shookbop nekoliko godina). I dalje aktivno čita, povremeno piše i o glazbi, predsjednik je zbora Splitski liječnici pjevači, ginekolog po struci. Oženjen, otac dvoje djece, a bavi se i politikom (da se ne bi ona bavila njim).

More Posts

1. Ovo je i knjiga koju najviše preporučujemo od cijele serije.[↩]
2. Captain Future, jedan od najpopularnijih trivijalnih likova SF-a, istoimeni pulp časopis danas je jedan od skupljih i teže nabavljivih[↩]
3. Kyaputen Fyucha kako ga oni izgovaraju[↩]
4. Veći format od pulpa,  Futura je digest format koji je uz paperback knjige uništio pulp, pulp je nešto manji od A4, a bedsheet je otprilike A4[↩]