Nove (i stare) zanimljive SF knjige (2)

Nakon nekoliko mjeseci došlo je vrijeme za novu dozu SF knjiga (a i ponešto fantasyja). S obzirom da je trend zadnjih godina u izdavaštvu da na svaki novi SF naslov dođu barem dva fantasy romana (najčešće nastavci serijala), ovdje će ipak prevladavati SF, unatoč trendu. Jedan od najagilnijih izdavača žanrovske literature, Subterranean Press , u prosincu je objavio The Best of Larry Niven, tvrdoukoričenu zbirku Nivenovih najboljih priča u izboru Jonathana Strahana, Australca koji je vjerojatno najbolji novi urednik u SF-u u zadnjih desetak godina. U knjizi se nalazi dvadeset i sedam što kraćih, što duljih Nivenovih priča.

Larry Niven

Niven je započeo objavljivati sredinom šezdesetih, a interesantno je spomenuti da mu je većinu priča iz tog perioda objavio Fred Pohl koji je bio urednik čak tri časopisa istog izdavača, If, Galaxy i Worlds of Tomorrow, a ne Campbell (koji je tradicionalno bio hard SF intoniran) u Astoundingu. Niven se od početka razlikovao od pisaca koji su stasali u to doba novog vala (Zelazny, Le Guin, Disch, Spinrad, Delany) svojim tradicionalnim hard SF-om, te ravnocrtnim pripovijedanjem, tako da ga je Pohl više forsirao u If-u koji je bio okrenut “lakšoj” literaturi i za čije je uređivanje tih godina dobio i dva Huga.

Unatoč tome što je Niven kod nas poznatiji kao autor romana (Prsten i njegovi nastavci, te Integralna stabla), zapravo svoju primarnu slavu duguje pričama, od kojih su mnoge nezaobilazni temelji modernog hard SF-a. Već 1967. dobio je Huga za Neutron Star, a zatim je u sljedećih deset godina to ponovio s Inconstant Moon, The Hole Man i Borderland of Sol. Većina njegovih djela spada u tzv. Poznati svemir, njegovu tvorevinu s različitim alienima, agresivnim mačkastim Kzintijima i čudnim Lutkarima, no pisao je on i druge serijale, poput hard fantasy serijala (fantasy pisan po pravilima hard SF-a) Magic Goes Away, priča o Svetzu ili onih o Konobi Draco (taverna u kojoj se skupljaju pripadnici raznih alienskih rasa). Jedan broj ovih priča objavljen je i kod nas u Siriusu i drugim izdanjima, no ovako na okupu, stvarno izgledaju impozantno. Ljubitelji literarno zahtjevnijeg SF-a ovdje nemaju što tražiti, no fanove hard SF-a mogla bi jedino zaustaviti cijena od 22 eura na BookDepositoryu ili još i više na Amazonu. Mala zamjerka uredniku Strahanu jest da zbirka ne sadrži popis časopisa u kojima su se priče originalno pojavile.

Naslovnica zbirke Engineering Infinity

Kad smo kod Strahana, osim izvrsne antologije (zbirke originalnih priča nekoliko autora) Godlike Machines, koja se napokon krajem prošle godine (odgađana je dvije godine) pojavila u izdanju SF book cluba u Americi i koja ima barem tri nezaobilazne novele (Alastaira Reynoldsa, Stephena Baxtera i Seana Williamsa), uz još tri vrlo dobre ili dobre (Egana, Doctorowa i Roberta Reeda), upravo je izašla i antologija Engineering Infinity, zbirka novih hard SF priča s također impresivnim popisom autora; od Benforda, Baxtera, Strossa i Reeda, do Wattsa, K.K. Rusch, Rajaniemia, Gwyneth Jones ili Karla Schroedera (čija je priča, uz Rajaniemijevu i onu Davida Molesa i najdojmljivija). Za 5 i nešto sitno eura, koliko knjiga dođe na BookDepositoryju, i više nego dovoljno dobrog štiva.

Strahanu će se u prvoj polovici ove godine pojaviti još nekoliko antologija i zbirki kojima je urednik, a najzanimljivije su četvrta knjiga u serijalu antologija Eclipse (napokon dobijamo nešto poput starih Orbit, New Dimensions ili Universe antologija iz sedamdesetih), te Life on Mars koja bi se trebala pojaviti u travnju, a reklamira se kao SF za mladež. No, ako se sjetimo Strahanove antologije otprije 2 godine, The Starry Rift, koja je također bila YA (young adult) knjiga, a bila je puna jako dobrih priča, za vjerovati je da će i Life on Mars biti vrijedna nekih desetak eura za koliko je možete naručiti u predbilježbi na Book Depositoryu.

Carol Emshwiller bila je supruga jednog od najpoznatijih SF ilustratora i filmaša, Eda Emshwillera, pozatijeg kao Emsh. Ako prelistate bilo koji SF časopis iz pedesetih, vrlo je vjerojatno da ćete naići na bar neku njegovu ilustraciju. Carol danas ima 90 godina, piše i dalje, a ovih dana pojavit će se i knjiga njenih sabranih priča.

Carol Emshwiller

Prvu je priču objavila još 1955. u časopisu Future. Premda nikad nije bila pretjerano produktivna, njene su priče prilično prepoznatljive. Najčešće pisane u prvom licu, iz kuta tzv. takozvanog nepouzdanog pripovjedača (vidi malo niže Wolfea koji je cijelu karijeru izgradio na tome), vrlo pomno isplanirane, malo bi se njih moglo nazvati čistom znanstvenom fantastikom. Većina je priča mješavina fantastike, magijskog realizma i SF-a. Carol je zadnjih desetak godina napisala i objavila više priča nego u cijeloj dotadašnjoj karijeri, ali njene najznačajnije priče bile su iz doba Moorcockovog urednikovanja New Worlds magazinom krajem šezdesetih, kad je bila jedna od perjanica novog vala (ima priču i u Ellisonovoj antologiji Dangerous Visions). Jedna je od prvih i najznačajnijih feministica u žanru (bila je uzor i Ursuli Le Guin, kao i Joanni Russ), a dobila je i priličan broj nagrada, uključujući dvije Nebule za kratke priče (2002. i 2005.), te dvije World Fantasy Award, jednu za najbolju zbirku, te drugu za životno djelo. Sabrane kratke priče ove spisateljice, koja je svojim specifičnim i prepoznatljivim stilom već 55 godina u samom vrhu fantastične i znanstveno-fantastične literature, nešto su što definitivno treba imati u svakoj ozbiljnijoj kolekciji, iako naš prosječni fan nikad nije ni čuo za nju.

Gene Wolfe

Genea Wolfea ne treba posebno predstavljati domaćoj čitalačkoj publici. Pa iako ima dosta onih koji će reći da su njegova djela prenaporna za razumijevanje, ostaje činjenica da je Wolfe vjerojatno najbolji pisac kojega su žanrovi fantasyja i SF-a ikad imali. Pod pisac mislimo s velikim P. Novi Wolfeov roman, Home Fires, koji je objavljen ovih dana, znanstvena je fantastika i njime Wolfe nastavlja niz od jedne knjige godišnje, kojega se, unatoč lanjskoj teškoj operaciji (trostruka premosnica), još uvijek drži. Lanjski roman The Sorcerer’s House bio je vrlo dobar izlet u humoristični fantasy, a zadnji pravi SF (ako ne računamo nešto lošiji Evil Guest koji je kombinacija SF-a, horrora, noir-krimića i još ponečega iz 2008.) napisao je prije deset godina (treći nastavak Knjige kratkog Sunca – Return to the Whorl). Home Fires snješten je u daleku budućnost u kojoj se Zemljani bore protiv aliena, a glavni likovi su muškarac i žena čiju vezu prekida njezin (zanimljiv obrat) odlazak u borbu protiv vanzemaljaca u udaljene dijelove svemira. Kad se ona vrati, on je stariji dvadesetak godina, no ipak nastavljaju vezu, a koje sve prepreke ih čekaju, pročitajte u još jednoj velikoj Wolfeovoj knjizi, koja miješa krimić, triler i SF.

Jedan od najproduktivnijih SF pisaca svih vremena jest Robert Silverberg, nekadašnji SFerakonski gost. Broj njegovih objavljenih kraćih priča u razdoblju od 1954. (prva priča Gorgon Planet objavljena mu je u danas zaboravljenom škotskom SF časopisu Nebula) do 1959. godine, kad je zbog propasti većine SF časopisa tog doba privremeno prestao pisati SF, mjeri se u stotinama. Premda nisu opčinjavale kvalitetom, većina njih bila je dobro napisana, zanimljive radnje, u svakom slučaju bolja od većine onoga što se u drugoligaškim časopisima toga doba (poput Fantastic Universe, Imagination, Imaginative Tales, Super Science Fiction ili SF Adventures) moglo pročitati. Silverberg je dosta toga objavio i u vodećim časopisima (F&SF, Galaxy i Astounding), a pisao je i pod nekoliko pseudonima, pa je znao, poput Kuttnera desetak godina ranije, ispunjavati skoro cijele časopise samo svojim pričama (primjerice nekoliko zadnjih brojeva Super Science Fictiona iz 1958. i 1959.). Prije nekoliko godina Subterranean Press pokrenuo je izdavanje Izabranih priča Roberta Silverberga, a 2006. izdali su i knjigu In the Beginning (koja zapravo nije dio cjelokupne zbirke) koja sadrži najbolje priče iz tog ranog perioda po Silverbergovom izboru.

Robert Silverberg: Hunt the Space Witch!

Ove godine drugi mali izdavač, Paizo Publishing, poznatiji kao popularizator igara, a i kao zadnji izdavač najdugovječnijeg SF časopisa, Amazing, kojega su ugasili prije 6 godina, izdaje u sklopu biblioteke Planet Stories (nije slučajno odabrano ime ovog legendarnog pulp časopisa), tri knjige ranih Silverbergovih djela, među kojima će se naći dulje novele, nekoliko ranih romana i još ponešto kraćih ostvarenja. Prva knjiga, Hunt the Space-Witch!, pojavit će se ovih dana i sadrži sedam duljih priča, mahom iz časopisa Science Fiction Adventures, te Infinity, urednika Larryja T. Shawa.

Riječ je o avanturističkom pulp SF-u, a naslovi poput Slaves of the Star Giants, The Silent Invaders¹, Spawn of the Deadly Sea ili Valley Beyond Time govore dovoljno što možete očekivati od ove knjige. Ako volite avanturistički SF pulp ere, bez puno filozofiranja, korektno napisan, s blasterima, alienima, brzim svemirskim brodovima, a ipak dovoljno inteligentan da ne ozlijedite knjigom vlastiti zid, onda je ovo literatura za vas.

Toliko za ovaj put.

Zdeslav Benzon

Zdeslav Benzon je rođen i živi u Splitu, ljubitelj je SF-a od malih nogu. Ima poveliku SF biblioteku, što knjiga, što časopisa. Surađivao u Futuri (kolumna Shookbop nekoliko godina). I dalje aktivno čita, povremeno piše i o glazbi, predsjednik je zbora Splitski liječnici pjevači, ginekolog po struci. Oženjen, otac dvoje djece, a bavi se i politikom (da se ne bi ona bavila njim).

More Posts

1. Ovu priču je Silverberg objavio u Infinityju iz listopada 1958. i potpisao pseudonimom Calvin Knox. Pseudonim mu je predložio urednik Robert Lowndes – urednik Futurea – kao dobar protestantski alias, a Silverberg je dodao M za Calvin M. Knox. Kad ga je Lowndes pitao što znači M, Silverberg mu je rekao “Moses. Ne očekuješ valjda da se potpuno odreknem židovstva?”[↩]