Sirius B traži 500 hrabrih!

U današnje vrijeme, kada se svi žale kako časopisi i novine teško žive i loše se prodaju, pokretanje novog časopisa se može činiti suludom idejom. Pogotovo ako je riječ o žanrovskom časopisu koji nema veze sa tračevima i žutim senzacijama, nego želi biti profesionalni časopis, tematski okrenut znanstvenoj fantastici. Časopis koji autorima plaća priče? Može li to funkcionirati kod nas? To ovisi o vama!

Kad se u našim krajevima u istoj rečenici spomenu znanstvena fantastika i časopisi, ime koje se nameće samo od sebe je Sirius, legendarni SF magazin koji je izlazio sedamdesetih i osamdesetih i koji je snažno utjecao na generacije ljubitelja i autora znanstvene fantastike. O njegovim tiražama i prodaji se danas može samo sanjati, ali pred sam kraj ni njemu nije išlo najbolje i ugašen je.

Slijedila je Futura, koja se skrasila na broju godišenje, te Ubiq, izvrstan književni časopis koji izlazi dvaput godišnje, i koji se uz priče trudi razviti i teorijske radove.  Ima li tu mjesta za još koji SF časopis? Mi bi rekli da ima! A ovoga puta je zanimljivo i to, da će se taj novi časopis zaista i pojaviti ako se s time složi dovoljno ljudi!

Sirius B. Podsjeća li vas na nešto?

I tu na scenu stupate vi! Novi časopis je Sirius B i izlazit će samo ako bude financijski održiv. A da bi bio održiv potrebno mu je bar 500 pretplatnika. Za početak, dovoljno je pokazati dobru volju i pretplatiti se na prva dva broja za ciglih 40 kuna. Ako se sakupi dovoljno ljudi, časopis ide dalje. Ako ne, pretplatnici će dobiti svoja dva broja i Sirius B možda stavlja ključ u bravu.

Što imate za izgubiti?

Sirius B pretendira biti profesionalni časopis. To podrazumijeva plaćanje autorskih prava stranim i honorara domaćim autorima i prevoditeljima, što je još jedna zanimljiva novost na ovim prostorima. Ideja o pokretanju Siriusa B nije nova, o njoj se šuška već nekoliko godina.  O samom konceptu časopisa smo porazgovarali sa urednikom Davorinom Horakom, koji je također uređivao i časopis Futura, te uredio 3. SFeraKonsku zbirku Kvantni portali imaginacije.

Davorin Horak, urednik

Fanovi su šarena i komplicirana publika, teško ih je zadovoljiti. Kakva je koncepcija časopisa? Što bi ti, kao urednik, želio da Sirius B bude?

Fanovi su baza i njih treba posebno maziti i paziti jer su to ljudi koji nešto vole i koji su potencijalna marketinška platforma. To su ljudi koji drugima pričaju, uvjeravaju ih u ono što oni vole i šire informacije (zato je važno da šire dobru, a ne negativnu vibru). Nije ih baš teško zadovoljiti, ali ne smije im se ni u potpunosti prepustiti. I još je bolje kad si i sam fan (a ja jesam :) ).

Na stranicama Siriusa B objavljivat ćemo domaće i strane priče, stare i mlade, nagrađene i one tek nominirane, s tim da ću se posebno potruditi da pronađemo materijale koji ne dolaze isključivo iz anglosaksonskog miljea. Za sada imam nešto ruskog, francuskog i skandinavskog sf-a, i ne bi vjerovali, korejskog (koje čitam na engleskom, naravno), pa  neka ovo ujedno bude i poziv svima koji čitaju na ‘čudnijim’ jezicima da nam se jave.

Želio bi da Sirius B bude bude dobra platforma za strani SF, ali i važno uporište za domaći SF. Ma, uobičajene su to želje, da Sirius B bude bla-bla dostojan nositelj imena, moćan nasljednik, najbolji SF časopis u svemiru kojeg kupuju i čitaju stotine tisuća ljudi, šarenih aliena, malih zelenih, world peace…

Ozbiljno, za početak bi želio da Sirius B bude redovit i da nas ljudi pohvale za dobro obavljen posao.

Poznata je situacija sa Siriusom i Futurom; Hrvati čitaju SF časopise ali ih ne kupuju. Kako se Sirius B planira nositi s tim?

Mislim da ta ideja o čitanju, a ne kupovanju nije samo problem žanrovske literature. Danas je to problem općeg stanja u državi u kojem se ljudi teško odvajaju od novca za bilo što što nije direktno egzistencijalne prirode. Vjerujem da ne treba biti pesimističan i da se ljude može pridobiti da potroše novac na nešto takvo kao što je knjiga ili časopis. Prvenstveno, treba imati zadovoljavajući proizvod po cijeni koju prosječni korisnik želi platiti. Koja korist da se proizvede skupa knjiga čija cijena jest realna i odražava ono što je u nju uloženo, ako to nitko ne može platiti. Cijela stvar je osuđena na propast i ljudi odlaze kupiti knjigu  za 20 kuna u Konzum.

Za moju ideju Siriusa B bilo je važno pronaći dobar model prodaje. Prvo, cijena mora biti prihvatljiva. Dakle, moja je procjena da su za SF časopis od 168 strana ljudi  spremni dati oko 20 kuna nekome na lijepe oči (iako to možda ima veze i s imenom Sirius i zbog čega sam odabrao poznato  ime i kreirao prepoznatljiv vizual). Drugo, ljude se ne smije izigrati. Zato je ideja da  prva dva broja sigurno izađu bez obzira na količinu pretplatnika, a za dalje ćemo vidjeti. Za sve one koji nisu za pretplatu, vrlo vjerojatno će biti moguće nabaviti Sirius B u nekoj od knjižara, ali o tome je za sada prerano govoriti, no ono što je sigurno je da će cijena tada biti znatno veća. Cilj je, ipak  imati stabilnu bazu pretplatnika kao osnovu za poslovni model Siriusa B.

Da li su Hrvati naviknuti na pretplatu? Meni se čini da im je kiosk puno draži?

Naravno da nisu naviknuti kada postoji velika mogućnost da daš novac unaprijed i nikada ne dobiješ ono na što si se pretplatio. To je razlog zašto je kiosk ili knjižara primat (uz činjenicu da ljudi još uvijek vole doći do kioska i uživati u ‘magiji’ šarenih tiskovina i vidjeti što ima novoga). Nažalost, mi nećemo na kioske jer je to velika investicija koju je nemoguće opravdati. Osim velike količine koju treba dati da bi se pokrili kiosci, cijene distribucije su prevelike, a bez dodatnih ulaganja u oglašavanje nitko neće niti znati da takvo nešto postoji. Vrlo vjerojatno ćemo dogovoriti prodaju u nekim knjižarama, ali kao što sam već spomenuo, cijena će biti daleko veća od one u pretplati.

Planiraš prevoditi priče, kako planiraš riješiti pitanje autorskih prava i prevoditeljskih honorara?

Rješenje je vrlo jednostavno, treba osigurati prava i platiti prevoditelje. Cijena prava na objavu priča je  u pravilu stvar pregovora, iako neki autori i neka djela imaju fiksnu cijenu. Što se tiče prevođenja, ono se cijenom ne razlikue od ostalih procesa u proizvodnji časopisa.  Honorari nisu takvi da možeš ostaviti day job jer su naklade male. Kada je u pitanju struktura troškova, okvirna kalkulacija na bazi 500 primjeraka je sljedeća: od 20 kuna koliko Sirius B košta u pretplati, 7 kuna odlazi na tisak, cca 4-5 na poštarinu i kad se odbije PDV od 10 % ono što ostane mora biti dostatno za prava i honorare. Naravno, što je veća baza korisnika (čitaj: kupaca), situacija postaje bolja jer pada cijena tiska, a time raste i onaj komad namjenjen autorima, prevoditeljima, prelamaču, ilustratorima…

SirusB će u tradiciji Sirusa objavljivati i domaće autore, tj autore iz regije. Hoće li oni biti honorirani?

Da, objavljivat ćemo priče iz regije jer mislim da je, kada je u pitanju žanr, ovo jedinstveni prostor, a i moramo tržišno razmišljati ako želimo opstati. Ljubav prema žanru je dobar pokretač, ali neodrživo na dulje staze. Honorirat ćemo svaku priču ovisno o budžetu, dogovoru s autorom i sl. Treba imati na umu da novi autori šalju materijale na kojima ima dosta posla. Rijetko se pronađe netko čija priča može onakava kakva stigne u inbox biti lansirana na stranice časopisa. Trud u popravak neke priče isto ulazi u visinu honorara.

Naslovnica 1. broja; uskoro u vašim rukama?

Sistem pretplate omogućuje uštedu u distribuciji, ali i proširuje područje na kojem je časopis dostupan. Ima li nekih upita i izvan Hrvatske i srodnih jezičnih područja?

Kada bolje razmislite, sistem pretplate je izvrstan. Imate stalnu bazu kupaca koji su vam ukazali povjerenje i zapravo vam dali beskamatni kredit da radite posao bez pritiska. Sve što trebate je ne izigrati to povjerenje. Vaši korisnici stoga dobiju proizvod koji žele po prihvatljivoj cijeni, bez gnjavaže, a vi izbjegnete probleme oko naplate od distributera, remitendu, skladištenje i sl.

Dostupnost časopisa nije upitna jer ga se može dostaviti doista u svaki kutak svijeta. Naravno, pitanje je cijene poštanskih troškova, no za takve slučajeve bit ćemo spremni i na e-izdanje. Ono što me je iznenadilo, moram priznati, je da smo dobili upite iz desetak zemalja od ljudi koji su poznavali stari Sirius i žele nam dati priliku. U trenutku dok odgovaram na pitanja, znam da će Sirius B kada izađe, otputovati u Sloveniju, Srbiju, Francusku i Australiju.

Kako napreduje skupljanje pretplatnika? Imate li u planu nekakve promotivne akcije ili obilježavane pojedinih etapa, poput 50-og, 100-tog i slično?

Ovisno o priljevu pretplatnika, ali više-manje svaka dva-tri dana updateamo broj pretplatnika na našem webu i blogu. Moram priznati da su me ljudi odgovarali od ideje pretplate, jer da to nikako ne ide u Hrvatskoj i uobičajena prognoza je bila 10-20 pretplatnika i nakon toga propadamo. Drago mi je da smo dokazali da to nije baš tako. Naravno, tome u prilog ide interes ljudi za časopisom koji de facto ne postoji iako Futura iskrnsne jednom godišnje, potom moćno ime koje izaziva nostalgična sjećanja i, vrlo vjerojatno, prihvatljiva cijena.  Obilježavanje pojedinih etapa je predviđeno jer to podgrijava interes pa ćemo za prvih 100 pretplatnika napraviti nagradnu igru s utješnom nagradom za 101. Nakon toga ćemo vidjeti što dalje. U svakom slučaju, podrška za Sirius B je više nego dobra.

Novosti o Siriusu B možete pročitati i na blogu magazina.  U međuvremenu, sat i dalje neumoljivo odbrojava dane i sate do kraja roka potrebnog za okupljanje dovoljnog broja ljudi. Ovoga puta, odluka leži i u vašim rukama.  Dovoljno je da si postavite samo jedno pitanje:

Želim li sudjelovati u pokretanju novog SF časopisa?

Xaotix

Mirko Karas je zamjenik glavne urednice NOSF-a, pisac u pokušaju, obožavatelj svih sportova na vodi u bilo kojem agregatnom stanju i potpredsjednik društva SFera. Ne piše blog, ne voli Twitter, a Facebook još manje.

More Posts - Website