NASA-ina svemirska letjelica Phoenix Mars Lander spustit će se na Mars 25. svibnja kako bi istražila tlo i led na sjevernom području tog planeta, javlja HRT. Ako misija bude uspješna, Phoenix Mars Lander bit će prva letjelica koja će se spustiti na hladne sjeverne ravnice Marsa nakon neuspješne misije 1998. Phoenix će svojom robotskom rukom prikupiti uzorke ledenog tla koji će biti analizirani da bi se utvrdilo postoje li na tom planetu uvjeti za život. NASA-e osim na Marsu, ima i na Jadranu. Njezini znanstvenici, naime, borave na Mljetu gdje proučavaju meduze iz mljetskih jezera. Njihovo kretanje bi, naime, trebalo poslužiti kao smjernica u razvoju podvodnog vozila budućnosti, javlja Jutarnji. Meduze su svoj način kretanja razvijale 600 milijuna godina i, kako kažu znanstvenici, u tom su vremenu uspostavile mehanizme kretanja složenije od bilo kojeg vozila koje je čovjek izumio. U SAD-u već postoji eksperimentalna robot-podmornica koja imitira pokrete meduze, ali još nije testirana na terenu. Znanstvenici su postigli početne rezultate u laboratoriju, ali samo u mirnoj vodi. Vozila čije je kretanje zasnovano na meduzinu, tvrde znanstvenici, bila bi mnogo tiša i trošila bi neusporedivo manje energije od bilo kojeg drugog do sada izumljenog prijevoznog sredstva.

Novinarka i urednica Tanja Rudež preporučila je na svom blogu najbolje popularno-znanstvene knjige: "Fizika" Waltera Mächtlea "Iluzija o Bogu" Richarda Dawkinsa "Sva naša oružja" Jareda Diamonda "Knjiga o mozgu" Susan Greenfield "Predviđanja: Trideset velikih umova o budućnosti", ur. Sian Griffiths "Dvostruka uzvojnica" Jamesa Watsona "Sedam Evinih kćeri" Bryana Sykesa "Muški spol, ženski spol" Davida Jessela i Anne Moir Tanjin blog Tabula rasa, "o otkrićima, znanstvenicima i politici znanosti", možete pratiti ovdje.

Net.hr - Nova slika NASA-inog svemirskog teleskopa Spitzer prikazuje Omega Centauri, najveći i najsjajniji od više od 150 sličnih objekata, koji ze nazivaju globularni grozdovi (globular clusters) i kruže izvan naše galaktike. Stanovnici južne Zemljine polutke mogu ovaj zvijezdani dragulj vidjeti golim okom u zviježđu Kentaura. Globularni grozdovi neki su od najstarijih nebeskih objekata. Njihove su zvijezde starije od 12 milijardi godina i nastale su, u većini slučajeva, u vrijeme dok je svemir još bio dojenče. Omega Centauri je neobičan zbog toga što su njegove zvijezde različite starosti i sadrže različite količine metala ili elemenata težih od borona. Astronomi kažu da bi Omega Centauri mogao potjecati od jezgre patuljaste galaktike koju je odavno poderala i apsorbirala Mliječna staza.

Jutarnji list - U zagrebačkim poduzećima umjesto ljudi koji obavljaju "ručne" poslove, uskoro bi se mogli "zaposliti" napredni dvoručni roboti. Stotine zaposlenika zagrebačkih poduzeća, poput Elektrokontaka i Končara, uskoro bi mogli zamijeniti roboti koji će njihov posao obavljati pet puta brže. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje i Hrvatski institut za tehnologiju jučer su predstavili projekt gradnje dvoručnog industrijskog robota vrijednog dva milijuna kuna, koji će za tri godine, kada bude dovršen, zamijeniti "ruke" radnika. Kako je objasnio voditelj projekta Bojan Jerbić, robot će imati ljudske motoričke i intelektualne sposobnosti pa će lako moći obavljati njihov posao, a zaposlenicima kojima bi strojevi mogli "oteti" posao, poručuje da nemaju razloga za brigu. Kako je objasnio Jerbić, poduzeća će zbog toga u budućnosti imati još više prostora za zapošljavanje novih kadrova. "Važno je istaknuti da ljudi zbog toga neće izgubiti posao. Žene koje rade, primjerice, u Končaru, svakodnevno rade na sitnim sklopovima, što je naporan i zahtjevan posao. Ovaj robot mogao bi ih zamijeniti, što bi im znatno olakšalo život", rekao je Jerbić.

ESA - Europska Svemirska Agencija (ESA) traži nove astronaute, a prijaviti se možete do 19. svibnja. Naravno, u cijeloj ponudi postoji i kvaka. Prijaviti se mogu jedino državljani zemalja članica ESA-e, a Hrvatska to (još) nije. Ako ipak želite isprobati sreću, trebate imati između 27 i 37 godina, trebali bi biti stručni u nekoj od relevantnih znanstvenih disciplina (biologija, fizika, kemija, medicina ...) i imati iskustva u istraživanjima, primjenjenoj znanosti, ili edukaciji. Također bi trebali imati dobru memoriju, visoku inteligenciju i razumijevanje, jaku koncentraciju, dobro prostornu orijentaciju i biti spretni. Svi kandidati bi trebali tečno govoriti engleski jezik, a ni ruski nije na odmet. Uz to, traži se visoka motiviranost, fleksibilnost, sposobnost rada u grupi, te emocionalna stabilnost i empatija prema drugim ljudima. Detalje o uvjetima prijave i o tome kako postati astronaut možete pogledati na stranicama ESA-e. Rezultati će biti objavljeni tijekom 2009. , nakon opsežnih testiranja kandidata. Potom slijedi 18 mjeseci obuke i tek se tada novi astronauti mogu nadati pravoj misiji. Ako ne želite toliko čekati, pokušajte u NASA-i, ili Roscosmosu. Oni također zapošljavaju, pa uz malo sreće možda ipak dogurate do svemira. Kad uspijete, pošaljite nam razglednicu!

Počeo je i ovogodišnji Festival znanosti, šesti po redu. Ove godine festival traje od 21. do 26. travnja, i održava se u Osijeku, Rabu, Rijeci, Splitu, Zadru i Zagrebu. Tema ovogodišnjeg festivala je voda.Voda kao izvor života, voda za čovjeka i u čovjeku, voda u jeziku, voda u prirodi, u okolišu, u gradu, u svijetu, voda u svemiru… Svakodnevna voda. Osim vode, spomenut će se i mnoge druge teme u već tradicionalnim događanjima: predavanjima, predstavljanjima, promatranjima, radionicama, izložbama, znanstvenim kafićima, tribinama, natjecanjima... Festival znanosti ove se godine pridružuje i dvjema međunarodnim inicijativama Ujedinjenih naroda; Generalna je skupština UN-a razdoblje od 2005. do 2015. godine proglasila desetljećem vode – Međunarodnim desetljećem akcije Voda za život , a poticajem je UN-a 2008. godina proglašena Međunarodnom godinom planeta Zemlje.

Net.hr - Španjolsko-francuski astronomski tim otkrio je u zviježđu Lava stjenoviti planet, nazvan GJ 436c, čiji je radijus oko 50% veći od radijusa Zemlje, a kruži oko malog crvenog patuljka, relativno hladne zvijezde. Oko 300 do sada otkrivenih planeta izvan Sunčevog sustava u pravilu su plinoviti divovi, poput Jupitera i Saturna "Simulacije pokazuju da egzoplanet okruži svoju zvijezdu GJ 436 za samo 5,2 zemaljska dana, a kompletna revolucija mu traje 4,2 zemaljska dana", izjavio je Ignasi Ribas, jedan od astronoma sa Sveučilišta u Barceloni. Zemlja se oko sebe okrene za 24 sata, a puna orbita našeg planeta traje 365 dana. Puni dan na Zemlji (od zalaska do zalaska Sunca) gotovo se poklapa s vremenom rotacije. Na novootkrivenom planetu ta se dva vremena ne poklapaju, jer su vrijeme orbitalne translacije i vrijeme rotacije vrlo slični. Zbog toga puni dan na GJ 436c traje četiri planetarne godine, odnosno oko 22 zemaljska dana. Astronomi nisu izravno vidjeli GJ 436c, nego su do zaključka o njegovom postojanju došli na temelju nepravilnosti u putanji ranije otkrivenog planeta oko iste zvijezde, a tom je tehnikom prije gotovo sto godina otkriven i Neptun u našem sustavu. To je najmanji do sada otkriveni planet izvan Sunčevog sustava, a poboljšanje tehnike ...

Orbiter Europske svemirske agencije Mars Express snimio je trodimenzionalne fotografije planinskog područja na Marsu. Na snimkama visoke rezolucije vidi se rasjed Hebes dubok gotovo osam kilometara. Neki su ga usporedili s Grand Canyonom u Sjedinjenim Državama, dok su drugi primijetili kako bojom podsjeća na čokoladicu Mars. Fotografije su napravljene u tri valne dužine i pokazuju kako bi krajolik izgledao iz perspektive promatrača na Marsu. Slike pogledajte ovdje. Jutarnji list prenosi kako su znanstvenici Instituta "Ruđer Bošković" dr. Robert Vianello i dr. Zvonimir Maksić objavili u New Journal of Chemistry rad o računalnom istraživanju superkiselina, koje je uredništvo izdvojilo kao "vruću temu" izdanja. Hrvatski su znanstvenici teorijski predvidjeli najkiseliji spoj na svijetu, organsku superkiselinu koja je 43 reda veličina jača od sumporne kiseline. Superkiseline imaju veliku primjenu u industriji kao katalizatori, odnosno za ubrzavanje kemijskih reakcija. Više o tome čitajte ovdje. Stereo, letjelica NASA-e posebno napravljena da snima 3D slike Sunca, snimila je Sunčev tsunami. Naravno, ne radi se o valu vode, već o valu pritiska koji putuje i širi se Suncem ogromnom brzinom. Naime, u pola sata tsunami je prekrio gotovo cijelo Sunce te prešao gotovo milijun kikometara od epicentra. Znanstvenik David Long, s Trinity Collegea u Dublinu, izjavio je da ...

U srijedu, 9. travnja 2008. godine, u sklopu programa "Popularna srijeda" u prostorijama Zvjezdarnice Zagreb (Opatička 22), održat će se predavanje Čovjekov put u svemir. Predavač je Ante Radonić, a predavanje počinje u 20 sati. U petak, 11. travnja 2008. godine, u prostorijama Zvjezdarnice Zagreb s početkom u 20 sati, održat će se popularno predavanje Novosti iz astronomije i astronautike. Predaje Ivan Romštajn, a ulaz je slobodan.

Net.hr - Astronomi s Državnog sveučilišta Ohio otkrili su odjednom dva zvjezdana sustava nove vrste, priopćeno je u Columbusu. Znanstvenici su najprije na udaljenosti od 13 milijuna svjetlosnih godina opazili sustav koji se sastoji od dvije žute zvijezde. Vjerojatno je riječ o prethodnicima rijetke žute supernove, objasnili su astronomi. Zvijezde u galaktici Holmberg IX kruže jedna oko druge na maloj udaljenosti, tako da se vrući plinovi koji ih okružuju miješaju. Zbog toga sustav gledan iz daljine sliči plodu kikirikija koji se okreće. Zvijede žutog sjaja i otprilike jednake veličine imaju masu 15 do 20 puta veću od našeg Sunca. Kratko nakon prvog otkrića, astronomi su slučajno otkrili još jedan sličan zvjezdani sustav, koji se nalazi u Malom magelanovom oblaku samo 230.000 svjetlosnih godina daleko od Zemlje i koji s tom patuljastom galaktikom kruži oko Mliječne staze. "Nismo računali s tim da ćemo naći takvo nešto, a kamo li dva put", izjavio je profesor Kris Stanek s Državnog sveučilišta Ohio. Drugi je sustav tako sjajan da ga je moguće vidjeti uz pomoć dalekozora. Najveći broj divovskih zvijezda daje pod visokim temperaturama uglavnom plavičastu svjetlost, a na nižim temperaturama crvenu. Pri kraju svog životnog vijeka najčešće eksplodiraju u crvenom razdoblju kao supernova, a rjeđe se ...

Osnovni elementi potrebni za život - toplina, voda i organske tvari - nalaze se na Saturnovu malom mjesecu Enceladusu - izjavili su u srijedu znanstvenici nakon analize sadržaja koji izbacuju ogromni gejziri na njegovoj površini. Znanstvenici su opisali opažanja svemirske letjelice Cassini prilikom njezina prelijetanja nad Enceladusom 12. ožujka u sklopu istraživanja Saturna i njegovih mjeseca. Znanstvenici koji rade u američko-europskoj misiji rekli su da nisu otkrili bilo kakav pravi dokaz života na tom mjesecu gdje gejziri stalno izbacuju plinove i paru u svemir. Međutim, rekli su da se tamo nalaze sastavni elementi života. "Vodena para je glavni sastojak sadržine koju izbacuju gejziri, a također ima metana, ugljičnog dioksida i ugljičnog monoksida", rekao je Hunter Waite sa znanstvenog instituta u San Antoniju. Enceladus u promjeru ima nešto manje od 500 kilometara, a za njega se dugo vjerovalo da je hladan i neaktivan jer do njega dopire vrlo malo sunčeve topline. No znanstvenici sada vjeruju da je to geološki aktivan mjesec koji ima neoubičajeno topao južni pol, iako je po zemaljskim standardima leden, i značajnu atmosferu. (Hina)

Predviđanja o kraju svijeta ima beskrajno mnogo, a razne apokalipse, ragnaroci i slične nezgodice očekuju se već tisućama godinama. No, rijetko kada netko ima toliko volje (i viška vremena) da doista pokuša nešto poduzeti kako bi spriječio dolazak onoga što smatra neizbježnom kataklizmom. Jedan od takvih neobičnih ljudi je američki botaničar Walter L. Wagner. Taj je poluamaterski fizičar (studirao je biologiju, a fizika mu je bila "minor", kao nekad kod nas B-predmet), naime, uvjeren da će kraj svijeta uslijediti u kolovozu ove godine, kad počne sudaranje čestica u velikom hadronskom akceleratoru europskog centra za nuklearna istraživanja, smještenom u blizini Ženeve. To je uvjerenje toliko jako da je Wagner tužio europsku agenciju za nuklearna istraživanja CERN, zahtijevajući od američke vlade da spriječi pokretanje akceleratora. Više o ovome, iz pera Milene Benini, čitajte ovdje.

U srijedu, 26. ožujka 2008. godine, u prostorijama Zvjezdarnice Zagreb, Opatička 22, s početkom u 20:00 sati, održat će se popularno predavanje "Dvojne zvijezde kao izvor znanja". Predavač je Etore Tamajo. Inače, Zvjezdarnica je u večernjim satima otvorena za posjete građana, kada se u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta, upriličuju promatranja neba teleskopima uz stručna objašnjenja. Sve to od utorka do petka od 20:00 do 22:00 sati.

Svemirski teleskop Hubble otkrio je metan u atmosferi jednog udaljenog planeta na kojem je prošle godine otkrivena voda, objavili su američki znanstvenici. Organska molekula otkrivena je u atmosferi planeta veličine Jupitera koji kruži oko zvijezde udaljene 63 svjetlosne godine u zviježđu Lisičica (latinski Vulpecula). Planet HD 189733b nalazi se, međutim, preblizu svojoj zvijezdi da bi se na njemu razvio život kakav poznajemo. No, znanstvenici ističu da su promatranja pokazala da se astronomsku tehniku detektiranja osnovnih elemenata života može iskoristiti kod promatranja hladnijih, možda nastanjivih planeta veličine Zemlje. Mark Swain iz NASA-ina istraživačkog centra JPL (Jet Propulsion Laboratory) iz Kalifornije koji je predvodio tim zaslužan za otkriće opisao je taj rad kao "probu za buduće potrage za životom na više gostoljubivim planetima". Swain je glavni autor teksta objavljenog u četvrtak u časopisu Nature.S druge strane, Sara Seager s istraživačkog sveučilišta Massachusetts Institute of Technology (MIT) koja nije sudjelovala u projektu smatra da će pronalaženje organskih molekula na drugim planetima nalik Zemlji biti mnogo teže. Metan je važan, jedna je od četiri molekule koje astronomi traže, zajedno s vodom, ugljičnim dioksidom i kisikom, ali uglavnom kao nusprodukt života, što na planetu o kojem je riječ nije slučaj, rekao je astronom s Carnegie Institution for Science ...

Net.hr - Drugi po veličini Saturnov mjesec Rea vjerojatno ima mali prsten, a riječ je o prvom otkriću prstena na nekom od satelita planeta Sunčeva sustava. Iako ga sam Cassini nije "vidio", uređaji ne griješe. Otkriće svemirske letjelice Cassini, objavljeno u časopisu Science, pomoći će znanstvenicima da bolje razumiju nastanak planeta, rekao je Geraint Jones iz Laboratorija za svemirske znanosti Mullard Sveučilišnog koledža u Londonu i bivši zaposlenik Instituta Max Planck, jedan od voditelja studije. Četiri najveća planeta Sunčeva sustava – Jupiter, Saturn, Uran i Neptun – imaju prstenove, a vjerojatno ga je imala i Zemlja u svojoj ranoj povijesti, rekao je Jones. "Svi planeti su u vrijeme nastanka vjerojatno imali prstenove. Fascinantno je da se formirao prsten oko malog tijela poput Ree, i da još postoji", dodao je. Letjelica Cassini lansirana je 1997. godine u misiju proučavanja Saturna i sustava njegovih satelita. Znanstvenici vjeruju da Cassinijevi podaci ukazuju na postojanje prstena oko Ree jer je prilikom posljednjeg prolaska pokraj Saturnova mjeseca zabilježen iznenađujući nedostatak elektrona u orbiti oko Ree. Rea se nalazi unutar magnetne sfere koja okružuje Saturn i sadrži zarobljene ione i elektrone. Zbog toga su znanstvenici očekivali da će se elektroni nalaziti blizu površine mjeseca. "Umjesto toga, elektroni su nestali mnogo ...